AUTOR(I): Nikola Ivković
DOI: 10.46793/zbVU21.367I
SAŽETAK:
U radu se analizira politički kontekst konstituisanja zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca. Traganje i evidentiranje razloga donošenja određenih pravnih rešenja započinjemo od sagledavanja političkih okolnosti na unutrašnjem i međunarodnom političkom planu. Dalje kroz analizu političkih prilika i sociološkog okruženja posmatra se karakter pravnih akata koji su prethodili konstitutivnom, Krfske i Ženevske deklaracije i konačno Decembarskog akta o ujedinjenju. Nakon objektivizacije čina ujedinjenja, centralna tema istraživanja jesu postupak donošenja i politički elementi Vidovdanskog ustava. Istraživanje je i deo pokušaja utvrđivanja činjenica i demistifikacije pitanja koja opterećuju prostor bivših država Jugoslavije decenijama unazad. Da li je zajednička država bila greška ili plod racionalnih odluka u dinamici Evrope toga doba? Formalno-pravno i politički posmatrano, sve države bivše zajednice su ili u Evropskoj uniji ili na putu ka članstvu sa izraženom državnom željom da budu deo iste zajednice pa se i po tom osnovu posmatra istorijsko-politički kontekst.
KLJUČNE REČI:
ustav, Ženevska deklaracija, Decembarski akt, centralizam, federalizam, legitimitet.