USLUGE PREDUZIMANJA VEĆIH MEDICINSKIH ZAHVATA NAD DETETOM SA ASPEKTA VRŠENJA RODITELJSKOG PRAVA

Savremeni pravni promet i usluge (2018) str. 639-649

AUTOR(I): Veljko Vlašković

Download Full Pdf 

DOI: 10.46793/XIVMajsko.639V

SAŽETAK:

Davanje pristanka roditelja na preduzimanje većih medicinskih zahvata nad detetom  ima karakter odlučivanja o pitanjima koja bitno utiču na život deteta shodno pravilima porodičnog zakonodavstva. U tom smislu, za preduzimanje navedenih medicinskih mera potrebna je izričita pisana saglasnost oba roditelja deteta, pri čemu za domaće zakonodavstvo oblik vršenja roditeljskog prava nije od značaja.

U radu se najpre nastoji odrediti pojam većih medicinskih zahvata, prvenstveno uzimajući u obzir pravila Zakona o pravima pacijenata. Zaključuje se kako je reč o vanrednim dijagnostičkim i terapijskim invazivnim medicinskim merama koje u značajnijoj meri mogu uticati na pravo deteta, na život, opstanak i razvoj. Takođe, posebna pažnja poklanja se ostvarivanju koncepta autonomije deteta u kontekstu odlučivanja roditelja o preduzimanju većih medicinskih zahvata nad detetom. Naročito se ukazuje kako primena najboljeg interesa deteta u domenu pružanja medicinskih usluga iziskuje snažniji upliv paternalističkih elementa kojima se ograničava čak i autonomija deteta kao pacijenta koji je sposoban za rasuđivanje.

Konačno, u radu se predočavaju pravni mehanizmi za prevladavanje problema nesaglasnosti roditelja oko preduzimanja većih medicinskih zahvata nad detetom. Navedeni mehanizmi se razlikuju u zavisnosti od toga da li se navedeni medicinski zahvati nad detetom mogu okarakterisati kao hitne medicinske mere.

KLJUČNE REČI: 

veći medicinski zahvat, pitanja koja bitno utiču na život  deteta, zastupanje deteta, najbolji interes pacijenta, sporazum roditelja, hitne medicinske mere.

LITERATURA:

  • Boele-Woelki, K. i dr., Principles of European Family Law Regarding Parental Responsibilities, Intersentia, Antwerpen – Oxford, 2007.
  • Granet, F., Alternating Residence and Relocation: A View from France, Debates in Family Law around the Globe at the Dawn of the 21st Century (ed. Boele-Woelki, K.), Intersentia, Antwerpen – Oxford – Portland, 2009.
  • Dethloff, N., Parental Rights and Responsibilities in Germany, Family Law Quarterly, br. 2/2005.
  • Donnelly, M. and Kilkelly, U., Child-friendly healthcare: delivering on the right to be heard, Medical Law Review, br. 1/2011.
  • Draškić, M., Obavezno lišenje roditeljskog prava prilikom odlučivanja suda o vršenju roditeljskog prava: sporno stanovište Vrhovnog suda Srbije, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, br. 1/2012.
  • Draškić, M., Komentar Porodičnog zakona, Beograd, 2016.
  • Eekelaar, J., The Emergence of Children’s Rights, Oxford Journal of Legal Studies, br. 2/1986.
  • Cave, E., Maximisation of minors’ capacity, Child and Family Law Quarterly, br. 4/2011.
  • Kovaček Stanić, G., Uporedno porodično pravo, Novi Sad, 2002.
  • Parkinson, P., Family Law and Indissolubility of Parenthood, Family Law Quarterly, br. 2/2006.
  • Schmahl, S., The Rights of the Child in Germany: The UN Convention on the Rights of the Child and its Implementation in National Law, German National Reports on the 19th International Congress of Comparative Law (ed. Schmidt-Kessel, M.), Mohr Siebeck, Tübingen, 2014.
  • Fortin, J., Children’s Rights and the Developing Law, Cambridge University Press, Cambridge, 2009.
  • Fortin, J., Children’s rights – flattering to deceive?, Child and Family Law Quarterly, br. 1/2014.