PRAVNOISTORIJSKI OSVRT NA USTANOVU BRANIOCA U SRPSKOM PRAVU

Usklađivanje pravnog sistema Srbije sa standardima Evropske unije (2023) (str. 35-45)

AUTOR(I) / AUTHOR(S): Biljana Gavrilović Grbović

E-ADRESA / E-MAIL:

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/UPSSXI.035G

SAŽETAK / ABSTRACT:

U radu je učinjen pravnoistorijski osvrt na ustanovu branioca u krivičnim postupcima, koji su se primenjivali na prostoru Srbije, od druge polovine XIX do prve polovine XX veka. Ustanova branioca je na prostoru Srbije uvedena na osnovu Zakonika o postupku sudskom u krivičnim delima od 1865. godine. Na osnovu Zakonika od 1865. godine ustanova branioca je bila regulisana veoma skučeno; branilac je bio predviđen samo za određenu grupu okrivljenih. Godine 1868. dolazi do izmena i dopuna Zakonika, pri čemu se uvodi obavezna formalna odbrana za okrivljene za zločin i Zakonikom određenu grupu ljudi, dok je fakultativna formalna odbrana bila moguća za svakoga, ko je okrivljen za prestup, ali to samo tokom glavnog postupka. Dakle, srbijansko rešenje je imalo dva krupna nedostatka – branilac nije bio predviđen za istupe i nije postojala mogućnost učešća branioca u prethodnoj istrazi. Nedostatak, koji je podrazumevao nemogućnost učešća branioca pre glavnog pretresa, na prostoru Srbije, otklonjen je na osnovu jugoslovenskog Zakonika o krivičnom postupku. Ipak, ni jugoslovenski Zakonik o krivičnom postupku nije bio bez nedostataka u pogledu ustanove branioca. Prema tome, u radu će se analizirati pitanje na koje se evropske modele ugledao domaći zakonodavac i koji su to nedostaci uočeni u pogledu načina regulisanja ustanove branioca, kako u Kneževini i Kraljevini Srbiji, tako i u jugoslovenskoj Kraljevini.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS:

branilac, krivični postupak, formalna odbrana.

LITERATURA / REFERENCES:

  • Boremović, M. A., Pravo branilaca u pripremnom postupku, Beograd, 1935.
  • Dopis Odjelenja Vrhovnog državnog tužioštva Zagreb Ministru pravde, br. Ks 7/31, Arhiv Jugoslavije, fond 63, fascikla 37, jedinica 112.
  • Dopis Advokatske komore u Novom Sadu Ministarstvu pravde, br. 641/1932, AJ, fond 63, fascikla 37, jedinica 112.
  • Živanović, T., Branilačkapravazavremepripremnogpostupka, Beograd, 1935. Kaznenizakoniki Kazneni postupak sudski za Kneževinu Srbiju, Beograd, 1880. Krstić, N., Dnevnik,JavniživotII, Beograd, 2006.
  • Novokmet, A., Austrijski Zakon o kaznenom postupku iz 1853. godine s osvrtom na njegovu ulogu u povjesti hrvatskog kaznenog procesnog prava, Pravni vijesnik, 27 (2011), 2.
  • Ogorelica, N., Kazneno procesulano pravo s osobitim obzirom na judikaturu Kralj. Stola sedmorice i Kasacionog suda bečkog, Zagreb, 1899.
  • Pavlović, M., Pravna evropeizacija Srbije 1804-1914, Kragujevac, 2008.
  • Pavlović, M., Srpsko pravo od VII do XX veka, Kragujevac, 2013.
  • Radović, G. D., Teorijakaznenogpostupkas pogledom na Zakonik o postupku sudskom u kriv. Delima za Knjažestvo Srbiju, od 10. aprila 1865., Beograd, 1870.
  • Tomić, S., Može li advokatski pripravnik biti branilac na Okružnom sudu?, Pravosuđe, br. 1, 1932.
  • Čubinski, P. M., Naučni i praktični komentar Zakonika o sudskom krivičnom postzpku Kraljevine Jugoslavije, Beograd, 1933.