Metakognitivne sposobnosti djece predškolskog uzrasta

Savremeno predškolsko vaspitanje i obrazovanje – tendencije, izazovi i mogućnosti (2023) (439-448)

AUTOR(I) / AUTHOR(S): Biljana Sladoje Bošnjak

E-ADRESA / E-MAIL: biljana.sladoje.bosnjak@ff.ues.rs.ba

Download Full Pdf  

DOI: 10.46793/SPVO23.439SB

SAŽETAK / ABSTRACT:

Istraživanja nalaze određene znake metakognitivnih procesa na predškolskom uzrastu. Tako Velman (Wellman, 1985; prema: Ko- vač-Cerović, 1998) na primjer nalazi da već tokom treće godine djeca o ne- kim mentalnim stanjima govore na način koji ukazuje na stvarno razumije- vanje osnovne prirode psihičkog. Šnajder i Lokl (Schneider & Lockl, 2002) vezuju razvoj metakognicije sa razvojem deklarativne metamemorije: dječje razumijevanje termina kao što su znam, mislim, sjećam se i zaboravljam. Od četvrte godine memorijski glagoli mogu biti primijenjeni da opišu tačna mentalna stanja. Cilj našeg istraživanja odnosi se na ispitivanje meta- kognitivne sposobnosti djece predškolskog uzrasta. Da bi se opšti cilj potpunije osvijetlio, proširen je na: 1) identifikovanje memorijskih glagola kojima djeca opisuju svoja mentalna stanja u rješavanju slaga- lice/puzle; 2) utvrđivanje dvije grupe djece (oni koji su uspjeli složiti slagalicu/puzlu i oni koji nisu) i 3) na registrovanje razlika među njima. Istraživanje ima odlike i kvalitativnog i kvantitativnog istraživanja. Primijenjena je studija slučaja i tehnika sistematskog posmatranja sa pri- padajućim instrumentima. Dobijeni rezultati imaju važne implikacije na obrazovnu praksu.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS:

metakognitivne sposobnosti, djeca, predškolski uzrast.

LITERATURA / REFERENCES:

  • Chatzipanteli, A., Grammatikopoulos, V. & Gregoriadis, A. (2014). Development and evaluation of metacognition in early childhood  education. Early  Child  Dev.  Care, 184, 1223–1232.
  • Veenman, M. V. J. (2013). Training metacognitive skills in students with availability  and production deficiencies. In  J.  Bembenutty,  T.  Cleary  &  A.  Kitsantas  (eds.), Applications of self-regulated learning across diverse disciplines (299–324). Charlotte, NC: Information Age Publishing, Inc.
  • Vygotsky, L. S. (1978). Mind in Society: The development of higher psychological processes. Cambridge, MA: Harvard University Press.
  • Goupil, L. & Kouider, S. (2016). Behavioral and neural indices of metacognitive sensitivity in preverbal infants. Curr. Biol., 26, 3038–3045.
  • De la Fuente, J. & Lozano, A. (2010). Assessing self-regulated learning in early childhood education: difficulties, needs, and prospects. Psicothema 22, 278–283.
  • DeLoache, J. S., Cassidy, D. J. & Brown, A. L. (1985). Precursors of mnemonic strategies in very young children’s memory. Child Dev. 56, 125–137.
  • Kovač-Cerović, T. (1998). Kako znati bolje. Razvoj metakognicije u svakodnev- nomodnosu majke i deteta. Beograd: Institut za psihologiju.
  • Kuhn, D. & Dean, D. (2004). A bridge between cognitive psychology and educational practice. Theory into Practice, 43(4), 268–273.
  • Livingston, J. A. (1997). Metacognition: anoverview. Retrieved March 10, 2012 from the World Wide Web http://www.gse.buffalo.edu/fas/shuell/cep564/Metacog.htm.
  • Nelson, K. (2005). Emerging Levels of Consciousness in Early Human Development. In H. S. Terrace & J. Metcalfe (eds.): The missing link in cognition: Origins of self- reflective consciousness,116–141.
  • Nelson, L. & Marulis, L. M. (2017). Associations between metacognitive and executive function skills in 2–5 year olds during problem-solving, in Paper presented at the European Association for Learning and Instruction Conference.
  • Rančić, I. (2013). Uticaj metakognitivnih sposobnosti na efikasnost učenja u nastavi fizike (Neobjavljena doktorska disertacija). Univerzitet u Novom Sadu: Prirodno-matematički fakultet.
  • Sladoje Bošnjak, B. (2013). Metakognitivne strategije u nastavi. Pale: Filozofski fakultet.
  • Sperling, R. A., Walls, R. T. & Hill, L. A. (2000). Early relationships among self- regulatory constructs:  theory  of  mind  and  preschool  children’s  problem  solving. Child Study J., 30, 233–252.
  • Schraw, G. & Moshman, D. (1995). Metacognitive theories. Educational Psychology Review, 7(4), 351–371.
  • Schneider, W. & Lockl, K. (2002). The development of metacognitive knowledge in children and adolescents. In T. Perfect & B. Schwartz (eds.): Applied metacogni- tion. UK: Cambridge University Press.
  • Fajgelj, S. (2007). Metode istraživanja ponašanja. Beograd: Centar za primjenjenju psihologiju.
  • Fang, Z. & Cox, B. E. (1999). Emergent metacognition: A studyof preschoolers literate behaviour. Journal of Research in Childhood Education, 13(2), 175–187.
  • Flavell, J. H. (1976). Metacognitive aspects of problem-solving. In L. B. Resnick (ed.), The nature of intelligence, 231–235. NJ: LEA.
  • Flavell, J. H. (1992). Cognitive development: past, present, and future. Dev. Psychol., 28, 998–1005.
  • Whitebread, D., Coltman, P., Pino-Pasternak, D., Sangster, C., Grau, V., Bingham, S. et al. (2009). The development of two observational tools for assessing metacognition and self-regulated learning in young children. Metacogn. Learn, 4, 63–85.