O nekim aspektima broja i brojanja

Savremeno predškolsko vaspitanje i obrazovanje – tendencije, izazovi i mogućnosti (2023) (343-356)

AUTOR(I) / AUTHOR(S): Milomir Erić, Olivera Marković

E-ADRESA / E-MAIL: eric@pfu.kg.ac.rs

Download Full Pdf  

DOI: 10.46793/SPVO23.343E

SAŽETAK / ABSTRACT:

Autori su u radu pokušali da osvetle problem broja sa više strana. Najpre su analizirane ključne definicije broja koje su odredile naše razumevanje broja u matematici kao nauci, ali i u nastavi matematike. Reč je shvatanju broja u filozofiji i matematici stare Grčke, pitagorejaca i Platona pre svega, a nakon toga je ukazano na potpuno druga- čije shvatanje i matematike i broja u savremenoj filozofiji matematike. Akcenat je stavljen na logicističku definiciju broja. Ono što se nameće kao, uslovno rečeno, zaključak, jeste postojanje jedne a priori strukture koja omogućava različite vrste odnosa prema broju čak i kod životinja, ili dece u najranijem uzrastu. Ovaj segment analize potkrepljen je brojnim psihološkim istraživanjima. Ukazano je i na značaj koji broj ima u širem, duhovnom kontekstu naše kulture.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS:

broj, matematika, pitagorejci, psihologija, mitologija.

LITERATURA / REFERENCES:

  • Badiou, A. (2016). Eloge des mathématiques. Paris: Flammarion.
  • Bijeljac-Babić, R., Bertonici, J. & Mehler, J. (1991). How do 4-day-old infants cate- gorize multisyllabic utterances?. Developmental Psychology, 29, 711–721.
  • Božić, M. (2002). Pregled istorije i filozofije matematike. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
  • Boyson, S. T. & Bernston, G. G. (1996). Quantity-based interference and symbolic representation in chimpanzees. Journal of Experimental Psychology, 22, 76–86.
  • Bourbaki, N. (1970). Théorie des ensembles. Paris: Bourbaki.
  • Goodstein, R. L. (1987). Postojanje u matematici. Novija filozofija matematike. Beograd: Nolit.
  • Dantzig, T. (1945). Number, the language of science. New York. Devlin, K. (2001). Matematički gen. Beograd: Plato.
  • Diels, H. (1983). Predsokratovci I. Zagreb: Naprijed.
  • Knežević, V. (2016). Matematika u Platonovoj filozofiji. Beograd: Srpsko filozofsko društvo.
  • Koehler, O. (1951). The ability of birds to count, Bull. of Animal Behaviour, 9. Matsuzawa, T. (1985). Use of numbers by a chimpanzee. Nature, 315, 57–59.
  • Mehler J. & Bever, T. G. (1969). Cognitive capacity of very young children. Iowa Science Theachers Journal, 6(4), Article 12.
  • McGarrigle, J. & Donaldson, M. (1974–1975). Conservation accidents, Cognition, 3, 341–350.
  • McComb, K., Packer, C. & Pusey, A. (1994). Roaring and numerical assessement in contests between groups of female lions, Panthera leo. Animal Behavior, 47, 379– 387.
  • Novija filozofija matematike (1987). Beograd: Nolit.
  • Piaget, J. (1953). La genèse du nombre chez l’enfant u: Initiation au calcul. Paris: Cahier de pedagogie moderne.
  • Rasel, B. (1998). Istorija zapadne filozofije. Beograd: Narodna knjiga.
  • Szabo, A. (1978). The beginnings of greek mathematics. Boston: D. Reidel publishing. Simon, T. J., Hespos, S. J. & Rochat, P. (1995). Do infants understand simple arithmetic? A replication of Wynn (1992), Cognitive Development, 10, 254–269.
  • Fomenko, A. T. (1997). Statistička hronologija – matematički pogled na istoriju. Beograd: Matematički institut SANU.
  • Fribe i Albers, F. (2015). Tajni život brojeva. Beograd: Laguna. Hoking, S. (1988). Kratka povest vremena. Beograd.
  • Carnap, R. (1987). Logicističko zasnivanje matematike. Novija filozofija matematike. Beograd: Nolit.