Metodika nastave likovne kulture – izazovi i mogućnosti  u vreme pandemije

Nauka, nastava, učenje u izmenjenom društvenom kontekstu (2021) (str. 163-176)

AUTOR(I): Ana Sarvanović, Marija Pavlović

E-ADRESA: ana.sarvanovic@uf.bg.ac.rs, marija.pavlovic@uf.bg.ac.rs

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/NNU21.163S

SAŽETAK:

U uvodnom delu rada biće predstavljena koncepcija Metodike nastave likovne kulture na Učiteljskom fakultetu u Beogradu kao i izazovi sa kojima smo se, kao nastavnici ovog predmeta, suočili usled novonastale epidemiološke situacije izazvane virusom korona (SARS-Cov-2). Promene koje su se dogodile na globalnom planu, promenjen način života, komuniciranja i školovanja na svim nivoima, uticali su na to da nastavu na Fakultetu prilagodimo trenutnim epidemiološkim merama i mogućnostima kako bi što bolje pripremili studente za uspešnu realizaciju nastave likovne kulture. Cilj istraživanja je da ispitivanjem stavova studenta o njihovom iskustvu u toku metodičke prakse na kraju četvrte godine osnovnih studija, utvrdimo u kojoj meri smo uspeli da ih osposobimo za efikasnu realizaciju časova iz predmeta Likovna kultura. U ispitivanju su učestvovali studenti Učiteljskog fakulteta u Beogradu koji su realizovali završnu metodičku praksu u skladu sa aktuelnim epi- demiološkim merama. Rezultati istraživanja će obezbediti smernice za buduća promišljanja i unapređenja koncepcije našeg predmeta.

KLJUČNE REČI:

metodika nastave likovne kulture, metodička praksa, likovna kultura, pandemija, refleksivni praktičar.

LITERATURA:

Craig, A., Goold, A., Coldwell, J. & Mustard, J. (2008). Perceptions of Roles and Responsibilities in Online Learning: A Case Study. Interdisciplinary Journal of E-Learning and Learning Objects, 4(1), 205–223.

Dewey, J. (1933). How We Think. New York: D. C. Heath.

Ebner, N. (2020). ‘Next Week, You Will Teach Your Courses Online’: A Reassuring Introduction to Pandemic Pedagogy. Retrieved March 10, 2020 from the World Wide Web http://dx.doi.org/10.2139/ssrn.3552124.

Eisner, E. W. (1985). The Art of Educational Evaluation. A personal view. Barcombe: Falmer.

Eisner, E. W. (1998). The Enlightened Eye. Qualitative inquiry and the enhancement of educational practice. Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall.

Meager, N. (2012). Belair: Best Practice. Teaching Art: Ages 7–11. London: Collins Educational.

Russell, T. (2005). Can reflective practice be taught?. Reflective Practice, 6(2), 199–204. DOI 10.1080/14623940500105833.

Russell, T. & Munby, H. (1991). Reframing. The role of experience in developing teachers’ professional knowledge. In D. A. Schön (ed.): The Reflective Turn. Case studies in and on educational practice (164–187). New York: Teachers College Press.

Schön, D. A. (1983). The Reflective Practitioner: How Professionals Think in Action. New York: Basic Books.

Schön, D. A. (1987). Educating the Reflective Practitioner: Toward a New Design for Teaching and Learning in the Professions. San Francisco: Jossey-Bass Inc.

Schön, D. A. (1991). The Reflective Turn. Case studies in and on educational practice. New York: Teachers College Press.

Vulfolk, A., Hjuz, M. i Volkap, V. (2014). Psihologija u obrazovanju. Beograd: Clio.

Pravilnik o planu nastave i učenja za prvi ciklus osnovnog obrazovanja i vaspi- tanja i programu nastave i učenja za prvi razred osnovnog obrazovanja i vas- pitanja (2017). Prosvetni glasnik, Službeni glasnik Republike Srbije, br. 2/2017.

Hadži Jovančić, N. (2012). Umetnost u opštem obrazovanju: Funkcije i pristupi nastavi. Beograd: Učiteljski fakultet – Klett.

Hadži-Jovančić, N. (2009). Vizuelne umetnosti za mlade: Od ideje do dela. Beo- grad: Klett.