AUTOR(I): Maja M. Bosanac
E-ADRESA: maja.bosanac@ff.uns.ac.rs
DOI: 10.46793/NNU21.031B
SAŽETAK:
S obzirom na činjenicu da obrazovanje predstavlja (pod)sistem društva, digitalizacija društva posledično rezultira i digitalizacijom obrazovanja. Polazeći od stava da su pedagoške implikacije digitalizacije brojne i da postoje značajne razlike na različitim nivoima obrazovanja, kao cilj rada postavlja se sagledavanje pedagoških implikacija digitalizacije kada je reč o visokom obrazovanju. Cilj je kon- kretizovan u okviru sledećih zadataka: (a) značaj proučavanja odnosa obrazovanja i društva; (b) predstavljanje razlika između digitalne i analogne generacije sa implikacijama za obrazovanje, (c) ukazivanje na mogućnosti i izazove digitalizacije u okviru visokoškolskog obrazovanja. U zaključku se ističe da digitalizacija obrazovanja predstavlja kontroverznu temu sa brojnim implikacijama koje su u značajnoj meri uslovljene i nivoom obra- zovanja na koji se odnose. Takođe, polarizacija u stavovima o digitalizaciji kao isključivo pozitivnoj ili negativnoj pojavi u procesu obrazovanja predstavlja dve krajnosti u pristupima, a potencijalno rešenje se nalazi u pronalaženju balansa.
KLJUČNE REČI:
visokoškolsko obrazovanje, društvo, netradicionalni studenti, digitalna generacija
LITERATURA:
Andevski M., Arsenijević, J. i Vidaković M. (2014). Kreativnost u antinomijama (post)informatiĉkog doba. U G. Gojkov i A. Stojanović (ur.): Darovitost i kreativnost – razvojna perspektiva kreativne performanse (39–51). Vršac: Visoka škola strukovnih studija za vaspitaĉe.
Bilić, V. (2016). The net-generation methods of learning, online activities and upbringing outcomes. Croatian Journal of Education, 18(1), 259–277.
Bok, D. (2005). Univerzitet na tržištu. Beograd: Clio.
Ćulum, B. i Ledić J. (2010). Civilna misija sveučilišta element u tragovima?. Rijeka: Filozofski fakultet.
Dejanović, A. i Ljubojević, Ĉ. (2017). Digitalna generacija u visokom obrazovanju: buĊenje kreativnosti. U Ljubojević Ĉ., Perić M., Dejanović A., Druga meĊnarodna nauĉno-struĉna studentska konferencija SKEI 2017-zbornik radova: Ekonomija i informatika u funkciji održivog razvoja i jačanja međunarodne saradnje (7–24). Beograd: Visoka škola modernog biznisa.
Martinoli, A. (2019). U susret izazovima obrazovanja za medije i kulturu 21. stoljeća: Nova znanja i vještine za digitalno, interaktivno i participativno okruženje. Medijska istraživanja: znanstveno-stručni časopis za novinarstvo i medije, 25(2), 5–28.
Milojević, I. (1998). Women’s higher education in the 21st century: From women friendlyʼ towards women’s universities. Futures, 30(7), 693–703.
Milutinović, J. (2008). Ciljevi obrazovanja i učenja u svetlu dominantnih teorija vaspitanja 20. veka. Novi Sad: Savez pedagoških društava Vojvodine.
Mitrović, Đ. (2017). Na putu ka blagostanju 4.0 – Digitalizacija u Srbiji. Izveštaj analize Freidrich Ebert Stiftung. Beograd.
Oblinger, D. & Oblinger, J. (2005). Is it age or IT: First steps toward understanding the net generation. Educating the net generation, 2(1–2), 20.
Pastuović, N. (2012). Obrazovanje i razvoj – Kako obrazovanje razvija ljude i mijenja društvo, a kako društvo djeluje na obrazovanje. Zagreb: Institut za društvena istraživanja – Uĉiteljski fakultet Sveuĉilišta u Zagrebu.
Pejanović, R. (2019). Izazovi ekonomskog obrazovanja. Novi Sad: Akademska knjiga.
Ranđelović, M. B. (2018). Digitalni dijalog kao reinženjering u sistemu hibridnog učenja. Neobjavljena doktorska disertacija. Kragujevac, Univerzi- tet u Kragujevcu: Fakultet tehničkih nauka u Čačku.
Savićević, D. M. (2002). Filozofski osnovi andragogije. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Soleša, D. i Grijak, Đ. (2006). Digitalna generacija i realnost u obrazovanju. U Brejc M. (ur.): Proceedings of the 31stAnnual ATEE (Association for Teacher Education in Europe) Conference (689–695). Portorož: National School for Leadership in Education, Faculty of Education, University of Ljubljana.
Šešlija, D., Milenković I., Doroslovaĉki R., Katić, V., Vilotić, D., Kolaković, S. i Kovaĉević, I. (2018). Od digitalne proizvodnje do digitalnog obrazovanja. U Katić V. (ur.): XXIV skup trendovi razvoja: Digitalizacija visokog obrazovanja (1–5). Novi Sad. Fakultet tehniĉkih nauka.
Veen, W. (2007). Homo zappiens and the need for new education systems. In CERI – New Millennium Learners- Meetings and Conferences (109–121). Florence: OECD seminar on digital natives and education. Retrieved April 19, 2021 from the World Wide Web https://www.researchgate.net/profile/Wim-Veen/publication/253361521_Homo_Zappiens_and_the_Need_for_New_Education_Systems/links/5443cf310cf2a76a3ccd67e3/Homo-Zappiens-and-the-Need-for-New-Education-Systems.pdf.
Veža, I. (2016). Industrija 4.0 Novi strojarski izazov. Retrieved 23 March, 2021 from the World Wide Web https://bib.irb.hr/datoteka/830338.Strojarski_izazov_SB_Veza.pdf.
Vincent-Lancrin, S. (2004). Building future scenarios for universities and higher education: an international approach. Prospects of Higher Education, 2(2), 245– 263.
Votson, R. (2016). Budući umovi, kako digitalno doba menja naš um. Beograd: Plato.