Razvoj sestrinstva kroz 130 godina Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu

IV Međunarodni kongres UZPS Empatija zdravstvenih profesionalaca – put do razumevanja drugih, (str. 167-176)

АУТОР(И) / AUTHOR(S):Senada DŽEBO, Mirsada ČUSTOVIĆ, Samela ZELIĆ

Download Full Pdf   

DOI: https://doi.org/10.46793/IVUZPS.167DZ

САЖЕТАК / ABSTRACT:

КЉУЧНЕ РЕЧИ / KEYWORDS:

ЛИТЕРАТУРА / REFERENCES:

  1. Ibrahimagić-Šeper L. Historijski presijek medicine i sestrinstva. Zenica: Zdravstveni fakultet Univerzitet u Zenici; 2008.
  2. Paravlić F. Riječ kao lijek. Sarajevo: Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo; 2006. p. 14-17.
  3. Learning Material on Nursing (document EUR/ICP/DL VR 02/96/1-3) Chapter 3: Communication. 1st ed. Copenhagen: WHO Regional Office for Europe; 1996. p. 1-92.
  4. Omanić A. Prve liječnice i sestre u Bosni i Hercegovini. Med Žurn. 1995;1:60-3.
  5. Nova zemaljska bolnica [Internet]. Available from: https://www.infobiro.ba/article/1049122/nova-zemaljska-bolnica-autor-nije-naveden
  6. Mašić I. Korijeni medicine i zdravstva u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Avicena; 2003. p. 88-154.
  7. Jahrbuch des Bosnien und Hercegovinien Landesspitales in Sarajevo. Verlag von Josef Šafer, Wien; 1898. p. 5-31.
  8. Mutevelić N. Početak i razvoj dermatovenerologije u Republici Bosni i Hercegovini. Med Bilten, Sarajevo. 1994;3(1):7-45.
  9. Spasojević B. Opšta Zemaljska bolnica u Sarajevu. In: Simpozij: „Historija zdravstvene i socijalne kulture BiH“, održan u Sarajevu marta 1993; Zbornik sažetaka. p. 32.
  10. Das Sanitätswesen in Bosnian und der Hercegovina 1878-1901. Sarajevo: Landesdruckerei; p. 3-29.
  11. Jeremić R. Prilozi Istoriji zdravstvenih i medicinskih prilika BiH pod Austro – Ugarskom: Turskom. Bibl SLD No 8, Beograd; 1951.
  12. Bokonjić M. Dr Karola Dalijanis. Med Arh. 1981;35(4):229.
  13. Berić B. Značaj i uloga poljskih ljekara u razvoju akušerstva i ginekologije u Jugoslovenskim zemljama. Acta Hist Stom Pharm Med Vet. 1968;26(1-2):63-70.
  14. Omanić A. Uvod u medicinu, historija medicine i medicinska etika. Sarajevo: Medicinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu; 2004.
  15. Mašić I. First hospitals in BiH. Sarajevo: Avicena; 2001. p. 50-96.
  16. Sestre milosrdnice II sv. Vinka Paulskoga. Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Zagrebu. Zagreb: Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga; 1998. p. 459-463.
  17. Ibrulj-Omanić A. Istorijski razvoj profesije medicinske sestre. In: Zbornik radova stručne konferencije Saveza zdravstvenih radnika Jugoslavije i Saveza zdravstvenih radnika SR BiH. Sarajevo: 1B; 1984.
  18. Sestrinska riječ, januar – februar 1935. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.
  19. Sestrinska riječ, mart – august 1936. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.
  20. Knežević-Švarc J. Rad Opšte državne bolnice u Sarajevu od 1918.-1941. godine. In: 25 godina Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 1946-1971. Sarajevo. p. 29-33.
  21. Ramadanović H. Učešće ljekara, apotekara i drugih zdravstvenih radnika u NOP-u. In: Sarajevo u Revoluciji 4. Sarajevo: Historijski arhiv Sarajevo; 1981. p. 153-174.
  22. Smajkić A, et al. Zdravstveno socijalne posljedice agresije na Bosnu i Hercegovinu. Sarajevo: Zavod za zdravstvenu zaštitu Republike i Federacije BiH; 1994.
  23. 25 godina medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 1946-1971. Sarajevo; 1971.
  24. Bukša M, Loza V. Klinika za bolesti srca i reumatizam 01.12.1956. IMIR, Sarajevo; 2012.
  25. Izvori za prikupljanje i istraživanje podataka o zdravstvenoj i socijalnoj kulturi sa posebnim osvrtom na Kanton Sarajevo i šire. Zbornik radova. Sarajevo; 2011.
  26. Omanić A. Zdravstvo u opkoljenom Sarajevu, 1992-1995. Sarajevo: Medicinski fakultet Sarajevo; 2012.
  27. Hadžiahmetović Z. 120 godina Zemaljske bolnice u Sarajevu 1894-2014. 1st ed. Sarajevo: Institut za naučnoistraživački rad i razvoj KCUS; 2014. p. 238-243.
  28. Abaz A. Profesionalno sagorijevanje medicinskih sestara/tehničara tijekom Covid-19 pandemije [Internet]. 2021. Available from: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:507698