IZAZOVI U SANACIJI I REKULTIVACIJI DEPONIJA PEPELA I ŠLJAKE IZ TE STANARI

Флексибилност електроенергетског система / Зборник CIGRE (2023).  (стр 1411-1423)

АУТОР(И) / AUTHOR(S): Una Matko, Nenad Malić

Е-АДРЕСА / E-MAIL: una.matko@eft-group.net

Download Full Pdf   

DOI:  10.46793/CIGRE36.1411M

САЖЕТАК / ABSTRACT:

Sastavni dijelovi elektroenergetskih sistema i rada termoelektrana postale su i deponije čvrstih produkata sagorijevanja uglja. Potencijalni osnovni degradacioni procesi vezani za deponije pepela objedinjuju se kroz pojavu eolske i vodne erozije, te procjeđivanje otpadnih voda. Od faze planiranja i projektovanja ovakvih objekata neophodno je pravilno dijagnosticiranje potencijalnih uzroka degradacije, pojave štetnih efekata i u skladu s tim planirati zastitu i monitoring za svaku deponiju posebno. Globalni trend posvećen je maksimalnom umanjenju štetnih uticaja na životnu sredinu pa su i metode zaštite deponija napredovale. Poseban segment u ukupnim mjerama zaštite životne sredine predstavljen je na početku dobrom pripremom podloge, zatvaranjem, sanacijom i rekultivacijom dijelova i cijelih deponija čvrstih ostataka sagorijevanja od samog početka rada TE. Primarni cilj rekultivacije je sprečavanje raznošenja čvrste materije deponovanog materijala kroz izolaciju od neposredne okoline a sekundarni cilj je uklapanje tehnogene tvorevine u postojeći pejzaž, smanjenje deficita masa i uspostavljanje mogućnosti korišćenja rekultivisanih površina u budućem periodu i dr. Procentualni udio produkcije čvrstih ostataka sagorijevanja u Termoelektrani Stanari iznosi između 7–8% od ukupne potrošnje uglja koji se koristi kao energent. Godišnja produkcija čvrstih ostataka sagorijevanja iz Termoelektrane Stanari iznosi oko 256.000 t. Osnovni princip izolacije odloženih materijala u deponijama pepela je glina kao podloga i postavljanje vodonepropusne folije (PEHD) na kompletne unutrašnje strane za svaku formiranu kasetua dobro pripremljena podloga planirana je od samog starta izgradnje deponije. Rekultivacija kaseta za odlaganje pepela nakon pokrivanja folijama u Stanarima provodi se kroz dva modela: privremenu tehničku i biološku rekultivacije u fazi privremenog zatvaranja dijela pojednih kaseta, i trajnu rekultivaciju nakon konačnog završetka odlaganja i zatvaranja čitave deponije.

КЉУЧНЕ РЕЧИ / KEYWORDS:

odlaganje pepela, životna sredina, rekultivacija, produkti sagorevanja uglja

ЛИТЕРАТУРА / REFERENCES:

  • A. Čanak-Nedić, V. Tadić, M. Nedić, Evolucija formiranja deponija pepela i šljake Elektroprivrede Srbije.II Savetovanje sa međunarodnim učešćem ,,Deponije pepela, šljake i jalovine u termoelektranama i rudnicima’’, Zbornik radova, str. 1–12. Banja Vrujci, 2009.
  • I. Jakovljević, S. Lončar, M. Stojaković, N. Malić, Projektno rešenje deponovanja čvrstih ostataka sagorevanja iz TE Stanari u kasetu 1. XI Međunarodna konferencija o površinskoj eksploataciji ,,OMC 2014’’, Zbornik radova, str. 173–181. Zlatibor, 2014.
  • O.A. Al-Khashman, Heavy metal distribution in dust, street dust and soils from the work place in Karak Industrial Estate, Jordan. Atmospheric Environment, 38. 2004, pp 6803–6811.
  • B.J. Alloway, D.C. Ayres, Chemical Principles of Environmental Pollution, second ed. Blackie Academic and Proffesional, London, 1997.
  • Commission Decision 2001/118/EC of 16 January 2001 amending Decision 2000/532/EC as regards the list of wastes. International,Wallingford, UK, 1996. pp. 119–151.
  • F. Statescu, D. Cotiusca-Zauca, Heavy metal soil contamination, Environmental Engineering & Management Journal (EEMJ), 5(5). 2006, pp 1205-1213.
  • J.B. Guinee, C.J.M. Jeroen, J. Boelens, P.J. Fraanje, G. Huppes, P.A.A.H. Kandelaars, T.M. Lexmond, S.W. Moolenaar, X.A. Olsthoorn, H.A. Udo de Haes, E. Verkuijlen, E. Voet, Evaluation of risks of metal flows and accumulation in economy and environment, Ecological Economics, 30(1). 1999, pp 47–65.
  • H. Resulović, X. Čustović, I. Čengić. Sistematika tla/zemljišta (nastanak, svojstva i plodnost). Univerzitet u Sarajevu, Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Sarajevo. Sarajevo, 2008.
  • Ž. Dželetović, M. Lazarević, M. Bogdanović, G. Dražić. Vrste drveća i žbunja adaptivne na stanišne uslove odlagališta pepela i šljake termoelektrana. I Međunarodna konferencija o upravljanju zaštitom životne sredine u elektroprivredi ‘’Electra I – JUS ISO 14000’’, Zbornik radova, str. 351–355. Aranđelovac, 2000.
  • Ž. Dželetović, R. Filipović. Grain characteristics of crops grown on power plant ash and bottom slag deposit. Resources, Conservation and Recycling, 13(2). 1995, pp 105–113.
  • M. Mitrović, P. Pavlović, R. Popović. M, Kojić, L. Đurđević. Neke ekofiziološke karakteristike biljaka na deponiji pepela termoelektrane u Obrenovcu. Zaštita životne sredine gradova i pigradskih naselja, Zbornik radova Eko-konferencije ‘99, str 421–425. Novi Sad, 1999.
  • Dopunski rudarski projekat odlaganja čvrstih ostataka sagorevanja iz TE Stanari. Rudarski institut Banja Luka, 2019.
  • Projekat rekultivacije zemljišta obuhvaćenog prostorom za odlaganje čos-a iz TE stanari. JNU Institut za zaštitu i ekologiju RS Banja Luka, 2022.