INSTITUCIJE I NORMATIV NAUČNOG ZNANJA: KLJUČNE VEZE ZA BUDUĆNOST ODRŽIVOG RAZVOJA

Održivi razvoj : vektor Srbije ka budućnosti (2024), str. 299-317

AUTOR(I) / AUTHOR(S): Lana Pavlović-Aleksić

Download FullPdf   

DOI: 10.46793/82154-04-4.299PA

SAŽETAK /ABSTRACT:

Ovaj pregledni rad Institucije i normativ naučnog znanja: ključne veze za budućnost održivog razvoja, ispituje odabrane antropološke teorije političkih institucija i predstavlja određene rezultate o normativima naučnog znanja iz jednog od savremenih istraživanja naučne kosmologije iz oblasti političkih nauka. U preglednom radu se pokazuje da bi relacije političkih institucija i normativa naučnih znanja mogle da budu jedan od ključnih faktora u određivanju budućnosti održivog razvoja. Diskurzivna analiza i interpretativni pristup antropoloških kritičkih teorija kulture osnovni je metod ispitivanja. Prvi zadatak je da se sagleda izbor antropoloških teorija o političkim institucijama. Etnografski materijal za prikaz primera je politika međunarodne institucije UNESKO. Drugi zadatak je shematska interpretacija rezultata istraživanja naučne kosmologije i međunarodnog poretka. Istraživanje naučne kosmologije i međunarodnog poretka, kako se pokazalo, nudi dragocene nalaze za sveobuhvatnu integraciju modela naučnih saznanja o održivom razvoju u političke institucije na svim nivoima. Artikulacija održivog razvoja u političkim institucijama zavisi od angažovanog pristupa koji podrazumeva upotrebu mikro, mezo i makro perspektive, teorija i praksi sa kontinuitetom praćenja aktuelnih društvenih trendova. To takođe zavisi od transdisciplinarne formulacije politika. Studija o naučnoj kosmologiji nam pokazuje da upotreba naučnih ideja i dinamika aproprijacije naučnih dostignuća u političkim institucijama stvarale su, stvaraju i stvaraće temelje i oblikovati uslove održivog razvoja. Iako se primena normi naučnog znanja u pojedinim političkim institucijama pokazala kao ključni uslov za uspeh u razvoju modela političke relevantnosti za održivi razvoj, kultura političkog terena u kome se primenjuju modeli kao i metode primena modela određuju ishode. U zaključku se konstatuje da se na dinamici primene ili odstustva primene normativa naučnog znanja u političkim institucijama mobilišu svrhe održivog razvoja i konstituišu politički procesi za izgadnju društva koje živi u skadu sa principima održivog razvoja.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS: 

institucija, kultura, održvi razvoj, naučno znanje, antropologija

LITERATURA / REFERENCES:

 

  • Allan B. B. Scientific Cosmology and International Orders. Cambridge: Cambridge Studies in International Relations.
  • Barnard, A. 2011. Social Anthropology and Human Origins. Cambridge: Cambridge University Press.
  • Barnett, H. 1953. Innovation: the basis of cultural change. New York: McGrow-Hill Book Company.
  • Carpenter, E. 1974. Oh, What a Blow that Phantom Gave Me. New York: Bantam Books.
  • Daglas, M. & S. 2003 (1998). Osobe koje nedostaju. Kritika društvenih nauka. Beograd: Samizdat B92.
  • Debre R. 2000. Uvod u mediologiju. Beograd: Klio.
  • Derrida, J. 1978. „Structure, Sign and Play in the Discourse of the Human Sciences“. In Writing and Difference, Jacques Derrida, 278–294. Chicago: University of Chicago Press.
  • Douglas, M. 2011 [1986]. How Institutions Think. Oxon: Routledge.
  • Douglas, M. „Culture as Explanation: Cultural Concerns“. In International Encyclopaedia of the Social and Behavioural Sciences, eds. Neil J. Smelser and Paul B. Baltes, 3147–3151. Amsterdam: Elsevier.
  • Dupré, L.1993. Passage to Modernity. New Haven: Yale University Press.
  • Eriksen, T. 2001. Between universalism and relativism: A critique of the UNESCO concepts of culture. In Culture and Rights: Anthropological Perspectives eds., Jane Cowan, Marie-Bénédicte Dembour and Richard Wilson, 127–148. Cambridge: Cambridge University Press.
  • Finkielkraut, A. 1995 [1987]. The Defeat of the Mind. New York: Columbia University Press.
  • Geertz, C. 1976. Art as a Cultural System. MLN, Comparative Literature 91(6): 1473−1499.
  • Geertz, C. Available light: anthropological reflections on philosophical topics. Princeton: Princeton University Press.
  • Gledhill, J. 2000 [1994]. Power and its Disguises: Anthropological Perspectives on Politics. London: Pluto Press.
  • Handler, R. Cultural property and culture theory. Journal of Social Archaeology, Vol 3(3): 353–365.
  • Hannerz, U. Reflections on Varieties of Culture Speak. European journal of cultural studies 2(3): 393−407.
  • Honneth, A. Pathologies of reason: on the legacy of critical theory. New York: Columbia University Press.
  • Krugman, P. The Return of Depression Economics and the Crisis of 2008. London: Penguin Books.
  • Malinowski, B. [1944]. A Scientific Theory of Culture and Other Essays. New York: Galaxy Book.
  • Moyn, S. & Sartori, A. Global intellectual history. Chichester: Columbia University Press.
  • Noris , K. 1990 [1982]. Dekonstrukcija: kraj metafizike – od Ničea do Deride. Beograd: Nolit.
  • O’Brien, Michael J. and Stephen J. Shannon. 2010. Innovation Cultural Systems. Contributions from Evolutionary Anthropology. Cambridge: MIT Press.
  • Pavlović-Aleksić, L. 2016. „Izvodi iz istorije ideja o narativima“. Kultura polisa, 30: 155-169.
  • Pavlović-Aleksić, L. 2018. Misija Uneska i promene koncepta kulture 1945. do 2015. godine iz antropološke perspektive. Doktorska disertacija. Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet: 2-14.
  • Pavlović-Aleksić, L. 2019. „Tragom antropoloških istraživanja institucija ili kako isterati konja iz skupštine i vezati ga gde ti gazada kaže“.Zbornik „Otete institucije u Srbiji“. Teorija i praksa, ur. S. Prodanović, G. Pudar i M. Velinov. Institut za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu: 53-73.
  • Pohoaţă, I., Diaconaşu, D. E., Crupenschi, V. M. 2021. The Sustainable Development Theory: A Critical Approach, Volume 2, When Certainties, Become Doubts. Cham: Palgrave Macmillan.
  • Rapport, N. & Overing, 2007. Social and Cultural Anthropology: The Key Concepts. Oxon: Routledge.
  • Shweder, A. R. „Culture: Contemporary Views“. In International Encyclopaedia of the Social and Behavioural Sciences, eds. Neil J. Smelser and Paul B. Baltes, 3151–3158. Amsterdam: Elsevier.
  • Šuvaković , M. Pojmovnik moderne i postmoderne likovne umetnosti i teorije posle 1950. Beograd, Novi Sad: Srpska akademija nauka i umetnosti i Prometej.
  • Valderrama, F. 1995. History of UNESCO. Paris: UNESCO Publishing.