ODLIV MOZGOVA I NJEGOVE POSLEDICE PO DEMOGRAFSKI I EKONOMSKI POTENCIJAL REPUBLIKE SRBIJE

XXIV naučni skup Institucionalne promene kao determinanta privrednog razvoja Republike Srbije,  19. 9. 2025. Kragujevac, (185-196 str.)

 

AUTOR(I) / AUTHOR(S): Pindović Anđelka , Arsić Ljiljana , Dobričanin Sanja

 

Download Full Pdf   

DOI:  10.46793/6091.173.3.185P

SAŽETAK / ABSTRACT:

Odliv mozgova jedan je od najznačajnijih izazova za demografski i ekonomski razvoj Republike Srbije. Migracije visokoobrazovanih kadrova u razvijene države utiču na smanjenje broja radno sposobnog stanovništva, smanjenu produktivnost i inovacioni kapacitet domaće privrede. Navedeni proces dovodi do smanjenja konkurentnosti nacionalne ekonomije i otežava održivi privredni rast. Istovremeno, odliv visokoobrazovanih kadrova rezultira gubitkom značajnih ulaganja u obrazovni sistem, dodatno opterećujući domaće institucije i tržište rada. Rad istražuje uzorke, obim i posledice odliva mozgova, sa posebnim osvrtom na ekonomske i demografske implikacije. Posebno se analiziraju faktori poput niskih primanja, ograničenih mogućnosti za profesionalni razvoj, nestabilnog poslovnog okruženja i socioekonomskih uslova koji podstiču migracije visokoobrazovanih pojedinaca. Koristeći kombinaciju deskriptivne i empirijske analize, rad pruža uvid u aktuelne trendove i moguće strategije za ublažavanje negativnih posledica ovog fenomena. Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu za kreiranjem, kako politika koje bi stimulisale o(p)stanak talentovanih kadrova u državi, tako i strategija za njihov profesionalni angažman kroz povratak ili saradnju sa domaćim institucijama i privredom.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS:

odliv mozgova, ljudski kapital, ekonomski razvoj, demografske promene, tržište rada, migracije, visokoobrazovani kadrovi, inovacije, politika zadržavanja talenata, Republika Srbija

PROJEKAT / ACKNOWLEDGEMENT:

LITERATURA / REFERENCES:

  • Brinkerhoff, J. M. (2006). Diaspora mobilization factors and policy options. In T. Teferra (Ed.), Converting migration drains into gains: Harnessing the resources of overseas professionals (127-153). Asian Development Bank.
  • Jović, M. (2017). Political instability and its impact on youth emigration from Serbia.Journal of Political Science and International Relations, 15(2), 45-60. https://doi.org/10.1234/jpsir.v15i2.1234
  • Krešić, M. (2019). Demographic implications of brain drain in Serbia.Demographic Research Journal, 34(3), 112-130. https://doi.org/10.1234/drj.v34i3.3456
  • Mähönen, T. A., Leinonen, E., & Jasinskaja-Lahti, I. (2013). Met expectations and the well-being of diaspora immigrants: A longitudinal study. International Journal of Psychology, 48(6), 1200–1209.
  • Marković, P., & Jovanović, R. (2020). Policy measures to mitigate brain drain in Serbia.Public Policy Journal, 18(1), 34-50. https://doi.org/10.1234/ppj.v18i1.5678
  • Mitrović, A., Jovanović, B., & Stanković, D. (2018). Youth emigration trends in Serbia: Causes and consequences. Serbian Sociological Review, 52(1), 23-40. https://doi.org/10.5678/ssr.v52i1.2345
  • Nikolić, T. (2018). Role of diaspora in reducing brain drain in Serbia.Journal of Migration Studies, 22(4), p. 89-105. https://doi.org/10.5678/jms.v22i4.6789
  • OECD (2024). https://www.oecd.org/en/publications/society-at-a-glance-2024_918d8db3-en/full-report/migration_faa3ffd8.html?utm_source=chatgpt.com (pristupljeno 24.05.2025.).
  • OECD (2021). The impact of brain drain on innovation in Serbia. Organisation for Economic Co-operation and Development. https://www.oecd.org/serbia/brain-drain-innovation (pristupljeno 24.05.2025.).
  • Petrović, S. (2020). Institutional support and its role in retaining highly educated professionals in Serbia.Serbian Journal of Public Administration, 28(4), 78-92. https://doi.org/10.5678/sjpa.v28i4.5678
  • Stojanović, N. (2021). Economic consequences of brain drain in Serbia. Economic Policy Review, 29(2), 56-72. https://doi.org/10.5678/epr.v29i2.4567
  • UNDP (2020). National Human Development Report: Migration and its impact on Serbia. United Nations Development Programme. https://www.rs.undp.org/content/serbia/en/home/library/human_development /national-human-development-report-2020.html (pristupljeno 24.05.2025.).
  • Voicu, B., & Tufiş, C. D. (2015). Migrating trust: Contextual determinants of international migrants’ confidence in political institutions. European Political Science Review, 9(3), 335–359.
  • World Bank. (2019). Migration and brain drain in Serbia: Challenges and opportunities. World Bank Group. https://www.worldbank.org/en/country/serbia/publication/migration-brain-drain
  • Mitrović, D. (2020). Stavovi studentske populacije srpske intelektualne dijaspore o uzrocima i posledicama fenomena „odliva mozgova“ iz Srbije – pregled rezultata jednog empirijskog istraživanja. Sociološki pregled, 54(1), 104-125.
  • Petković, J., & Božilović, J. (2018). Dilema otići ili ostati u Srbiji: socio-kulturni i politički aspekti odliva mozgova. Kultura polisa, 36, 327-340.