LJUDSKE POTREBE U STAROSTI – PREISPITIVANJE MOGUĆNOSTI PRIMENE HREIOLOŠKOG PRISTUPA POTREBAMA STARIJIH U SOCIJALNOM RA

Gerontologija, Vol. 53, br.1 (2025) [str. 27-51]

 

AUTOR(I) / AUTHOR(S): Radmila Stanković

Download Full Pdf  

DOI: https://doi.org/10.46793/ger2501.27S
SAŽETAK /ABSTRACT:

Ljudske potrebe predstavljaju jedan od najvažnijih koncepata na kojima se temelji socijalni rad. Ovaj koncept je sve više predmet preispitivanja, kao i to da li su i u kojoj meri potrebe starijih specifične ili ne. U uvodnim razmatranjima rada vrši se problematizacija ljudskih potreba, a zatim se ukazuje na njihov pojam. Središnja razmatranja posvećena su Marksovom, Markuzeovom i Fromovom pojmu ljudskih potreba. Sledi prikaz Maslovljeve podele potreba, i to sa aspekta njihove (potencijalne) dehumanizacije u starosti. Povezanost socijalnog rada i ljudskih potreba prikazana je posredstvom koncepta Šarlot Taul, a ukazano je i na zadovoljavanje potreba starijih u okviru njihovih porodica, kao i onih delova sistema socijalne zaštite u kojima se praktikuje socijalni rad. Osujećenost u zadovoljavanju potreba, naučena bespomoćnost i posledična frustracija kod starijih neki su od problema koji su analizirani u daljem radu. Hreiološki pristup potrebama starijih u socijalnom radu predstavljen je u zaključku ovog rada, kao alternativa postojećim praksama kod nas.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS: 

ljudske potrebe, socijalni rad, stariji, starenje

PROJEKAT / ACKNOWLEDGEMENT:
LITERATURA/ REFERENCES:
  • Behzadnia, B., Deci, E. L., DeHaan, C. R. (2020). Predicting Relations Among Life Goals, Physical Activity, Health, and Well-Being in Elderly Adults: A Self-De- termination Theory Perspective on Healthy Aging. In: Ng, B., Ho, G. (Eds). Self-Determination Theory and Healthy Aging (pp. 47–71). Singapore: Springer.
  • Bruggencate, T. I. N. A., Luijkx, K. G., Sturm, J. (2018). Social needs of older people: A systematic literature review. Ageing & Society, 38(9), 1745–1770.
  • Diener, E. (2006). Guidelines for national indicators of subjective well-being and ill-being. Journal of Happiness Studies: An Interdisciplinary Forum on Subjective Well-Being, 7(4), 397–404.
  • Dinčić, S. (2012). Dehumanizacija potreba starih ljudi u seoskoj porodici. [Master rad, Univerzitet u Beogradu].
  • Dover, M. A. (2023). Human Needs: Overview. https://oxfordre.com/so- cialwork/display/10.1093/acrefore/9780199975839.001.0001/acre- fore-9780199975839-e-554, Accessed 1.9.2025.
  • Družić, S. (2020). Demografsko starenje stanovništva i socijalna politika. Zbornik radova Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću, 12(12), 265–287.
  • Egeljić-Mihailović, N., Pavlović, J., Brkić-Jovanović, N., Milutinović, D. (2021). Kvalitet života starih osoba smeštenih u staračkom domu. Zdravstvena zaštita, 50(1), https://doi.org/10.5937/zdravzast50-28059
  • Erikson, E. (2008). Identitet i životni ciklus. Beograd: Zavod za udžbenike.
  • Ferrand, C., Martinent, G., Durmaz, N. (2014). Psychological need satisfaction and well-being in adults aged 80 years and older living in residential homes: Using a self-determination theory perspective. Journal of Aging Studies, 30, 104–111.
  • From, E. (1963). Zdravo društvo. Beograd: Nolit.
  • Havighurst, R. J. (1952). Social and psychological needs of the aging. The Annals of the American Academy of Political and Social Science, 279(1), 11–17.
  • Jani, J., Reisch, M. (2011). Common human needs, uncommon solutions: Applying a critical framework to perspectives on human behavior. Families in society, 92(1), 13–20.
  • Kletečki Radović, M. (2008). Teorija osnaživanja u socijalnom radu. Ljetopis socijalnog rada, 15(2), 215–242.
  • Kruglanski, A. W., Higgins, T. (eds.) (2007). Social Psychology: Handbook of Basic Principles. New York: Guilford Press.
  • Lepir, L. (2019). Kompetencije socijalnih radnika u radu sa starijim osobama. Socijalne studije, 2(2), 105–123.
  • Lovreković, M., Leutar, Z. (2010). Kvaliteta života osoba u domovima za starije i nemoćne osobe u Zagrebu. Socijalna ekologija: časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, 19(1), 55–79.
  • Marić, J. (2004). Klinička psihijatrija. Beograd: Samostalni izdavač Jovan Marić. Markuze, H. (1968). Čovjek jedne dimenzije. Sarajevo: Svjetlost.
  • Martinović, M. (1981). Znanstvene osnove socijalnog rada. Zagreb: Narodne novine. Marx, K. (1932). Economic & Phiolosophic Manuscripts of 1844. London: Progress Publishers.
  • Maslow, A. H. (1943). A theory of human motivation. Psychological Review, 50(4), 370–396.
  • Miković, M., Bašić, S. (2016). Odabrane teme savremene socijalne politike i socijalnog rada. Sarajevo: Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.
  • Nedeljković, Y.-R. (1973). Starost u narodnim poslovicama, Gerontološki zbornik, 72–86.
  • Petričković, M. (2012). Socijalni rad u rodnoj pliromi starenja na primeru domske porodice. Socijalna misao, 19(1), 29–48.
  • Rešetar Čulo, I. (2014). Zaštita prava starijih osoba u Evropi: trenutno stanje, ne- dostatci i izazovi. Pravni vjesnik, 30(2), 117–135.
  • Rusac, S., Štambuk, A., Verić, J. (2013). Dobna diskriminacija: iskustva starijih osoba. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 49, 96–105.
  • Solomon, K. (1990). Learned helplessness in the elderly: Theoretic and clinical considerations. Occupational Therapy in Mental Health, 10(3), 31–51.
  • Stanimirović, L. (2017). Institutional social and health care of elderly at the Šabac area. Engrami, 39(1), 5–15.
  • Župan, A. (2019). Socijalna skrb u zajednici za starije osobe u socijalnom riziku. Journal of Applied Health Sciences – Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti, 5(1), 97–103.