Medijsko obrazovanje i informisanje o pandemiji korona virusa

Uzdanica XVIII 2 (2021), (str. 205-222)

AUTOR(I): Tatjana D. Đukić Živadinović, Ivana S. Stamenković

E-ADRESA: tatjana.aiki@gmail.com

Download Full Pdf 

DOI: 10.46793/Uzdanica18.II.205DJ

SAŽETAK:

Pandemija korona virusa (kovid 19) na globalnom nivou pokrenula je i infodemiju, a time i intenzivirala potrebu za medijskom pismenošću. Autorke u radu ispituju uticaj medijskog obrazovanja na informisanje o korona virusu, odnosno kompariraju stepen i način informisanja, kao i vrednovanja informacija, građana koji su pohađali formalne ili neformalne programe medijske pismenosti, sa onima koji to nisu. Cilj istraživanja je ispitati da li medijsko obrazovanje utiče na informisanje i sveukupno komunikaciono ponašanje u kontekstu pandemije virusa korona. Kao metod prikupljanja podataka u radu je korišćena anketa. Najznačajniji rezultati istraživanja su sledeći: izloženost medijskom obrazovanju može pozitivno uticati na sposobnost identifikacije lažnih vesti, lažnih fotografija i video-sadržaja o pandemiji koro- na virusa; ispitanici koji nisu imali nikakvu vrstu medijskog obrazovanja u značajno manjoj meri mogu da identifikuju uvredljive sadržaje u pogledu rase, nacije ili uverenja pojedinca, u kontekstu pandemije korona virusa; ispitanici koji nisu izloženi medijskom obrazovanju u značajno manjoj meri razmišljaju o verodostojnosti informacija o korona virusu. Autorke zaključuju da medijsko obrazovanje pozitivno utiče na informisanje o pandemiji korona virusa, te da predstavlja jednu od ključnih protivmera rastućoj infodemiji.

KLJUČNE REČI:

medijsko obrazovanje, medijska pismenost, korona virus, kovid 19, pandemija, infodemija, lažne vesti, dezinformacije.

LITERATURA:

  • Afasino (2014): K. Afassinou, Analysis of the impact of education rate on the rumor spreading mechanism, Physica A: Statistical Mechanics and its Applications, 414, 43‒52.
  • Vener (2016): R. M. Wenner, Media literacy definitions: Ambiguity and problems in media pedagogy, Old Dominion University.
  • Gvo, Vu, Mekombs (2012): L. Guo, H. T. Vu, M. McCombs, An expanded per- spective on agenda-setting effects: Exploring the third level of agenda setting, Revista de comunicación, 11, 51‒68.
  • Đukić, Aleksić (2018): T. Đukić, D. Aleksić, Medijsko obrazovanje i percepcija rodnih stereotipa u medijima, Godišnjak za pedagogiju, 3(1), 77–88.
  • Đao, Čeng, Ju, Šu (2020): Y. Zhao, S. Cheng, X. Yu, H. Xu, Chinese public’s atten- tion to the COVID-19 epidemic on social media: observational descriptive study, Journal of medical Internet research, 22(5), e18825.
  • Milivojević, Ninković Slavnić, Bajčeta (2020): S. Milivojević, D. Ninković Slavnić, S. Bajčeta, Informisanjeu digitalnom okruženju u Srbiji, Centar za medijska istraživanja, Fakultet političkih nauka u Beogradu, dostupno na: htt-ps://safejournalists.net/resources1/informisanje-u-digitalnom-okruzenju-u-srbiji/?lang=sr, pristupljeno 12. 3. 2021.
  • Mekombs (2002): M. E. McCombs, The Agenda-Setting Role of the Mass Media in the Shaping of Public Opinion, dostupno na: http://www.infoamerica.org/documentos_pdf/mccombs01.pdf, pristupljeno 12. 9. 2021.
  • Milutinović (2020): I. Milutinović, Informaciona politika u vreme pan- demije virusa „Kovid 19” u Srbiji, Politička revija, br.02/2020, godina (XXX) XX, vol.64.
  • Nilsen, Flečer, Njuman, Brenen, Hauard (2020): R. K. Nielsen, R. Fletcher, Newman, J. S. Brennen, P. N. Howard, Navigating the ’infodemic’: How people in six countries access and rate news and information about coronavirus, Reuters Institute.
  • Orlović (2020): S. Orlović, Pad demokratije i redukcija ljudskih prava i sloboda u vreme pandemije: slučaj Srbija, Politički život, 18, 81‒99.
  • Perkov, Kovačević (2020): B. Perkov, A. Kovačević, Pandemija i digitalna prava, Jugoistoična Evropa, Fondacija SHARE, dostupno na: https://www.sharefoun-dation.info/wp-content/uploads/SEE-digitalna-prava-i-Covid-19-WP-srpski-1.pdf, pri- stupljeno 9. 9. 2021.
  • Poter (2004): W. J. Potter, Argument for the Need for a Cognitive Theory of Media Literacy, The American Behavioral Scientist, 48 (2), ABI/INFORM Global, 266.
  • Poter (2018): W. J. Potter, Media literacy, Sage Publications.
  • Ristić, Todorović (2020): M. Ristić, S. Todorović, From Cures to Curses, Ma- nipulation Flourishes in the Digital Environment, BIRN, dostupno na: https://bird.tools/wp-content/uploads/2020/06/From-Cures-to-Curses-Manipulation-Flourishes-in-the-Digital-Environment-1.pdf, pristupljeno 9. 9. 2021.
  • Sineli, Kvatročoki, Galeaci, Valensize, Brunjoli, Šmit, Skala (2020): Cinelli, W. Quattrociocchi, A. Galeazzi, C. M. Valensise, E. Brugnoli, A. L. Schmidt, Scala, The COVID-19 social media infodemic, Scientific Reports, 10(1), 1‒10. Solomon, Bukala, Kaplan, Nigrović (2020): D. H. Solomon, R. Bucala, M. J.
  • Kaplan, P. A. Nigrovic, The “Infodemic” of COVID-19, Arthritis Rheumatol, 72(11), 1806‒1808.
  • Trninić (2021): D. Trninić, Manner of usage and evaluation of information on the COVID-19 pandemic by citizens of Bosnia and Herzegovina within the context of five core concepts of media literacy, Media Studies, 12(23), 57‒77.
  • Hobs (2010): R. Hobbs, Digital and Media Literacy: A Plan of Action, Washington, C.: The Aspen Institute.
  • Džang, Čo, Huang (2012): S. H. Jeong, H. Cho, Y. Hwang, Media literacy interven- tions: A meta-analytic review, Journal of Communication, 62, 454‒472.
  • ONLAJN-IZVOR
  • Svetska zdravstvena organizacija (2021): World Health Organization, WHO public health research agenda for managing infodemics, dostupno na: https://www.who.int/publications/i/item/9789240019508, pristupljeno 30. 8. 2020.