Tri zrnca – Iz mozaika Jovana Radulovića o udesu kulturnog identiteta dalmatinskih Srba

Uzdanica XVIII 2 (JR) (2021), (str. 137-151)

AUTOR(I): Marko Paovica

E-ADRESA: cyprian@gmx.at

Download Full Pdf 

DOI: 10.46793/Uzdanica18.2.137P

SAŽETAK:

U predstojećem kritičko-publicističkom komentaru raspravlja se o nacionalnom radu književnika Jovana Radulovića krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina dvadesetog veka u širem piščevom zavičaju, prema izvorima njegove multižanrovske knjige posvećene životu Srba u Dalmaciji. Prvo se sažeto govori o Radulovićevim biografsko-antropološkim esejima o trojici srpskih pisaca iz Dalmacije uporedo sa predstavljanjem njegove najnovije dokumentarne zavičajne proze, a zatim analizira Radulovićevo kritičko stanovište o aktuelnom položaju srpskog naroda u Hrvatskoj, formulisano u nizu piščevih intervjua i polemika okupljenih u središnjoj kompozicionoj celini knjige. Potom se prelazi se na završnu deonicu, koju, pod naslo- vom „Zrncad (1989–1984)”, sačinjava petnaestak Radulovićevih javnih obraćanja, beseda i novinskih članaka o kulturno-istorijskoj povesnici srpskog naroda u Dalmaciji i o kulturnoj asimilaciji Srba u Hrvatskoj kao federalnoj jedinici avnojevske Jugosla- vije. Iz tog dokumentarnog kulturno-istorijskog mozaika Radulovićevog nacionalnog delovanja među zavičajnim sunarodnicima, ili u njihovu korist širom srpskog naci- onalnog prostora, izdvajaju se, prema metodu uzorka, tri zrnca, dva javna obraćanja i jedan značajan novinski članak. U prvom predavanju, održanom u UKS povodom zabrane osnivanja SKD „Zora” i istoimenog lista u Kninu, odnosno Benkovcu, jula 1989, Jovan Radulović komparativnom analizom dokumentuje nacionalnokulturnu diskriminaciju Srba u komunističkoj Hrvatskoj u odnosu na njihovo kulturno i privredno stanje po- četkom istog veka pod Austrougarskom. U drugom, svečanom obraćanju, povodom obnove lista Istina, glasila Dalmatinske eparhije, godinu dana kasnije, Radulović u optimi- stičkom raspoloženju izlaže skraćenu istoriju odbrane duhovnog i opštenaconalnog identiteta Srba toga podneblja. I najzad, u članku „Krajina danas”, objavljenom u NIN-u oktobra 1991, Radulović strepi za sudbinu SAO Krajine, o čijem se političkom statusu odlučuje upravo toga dana daleko od nje i od nepopravljivo napukle Jugoslavije, i pledira za bezuslovno jedinstvo srpskog naroda i rukovodstva novoformirane automomne oblasti u Hrvatskoj. Analizirajući političke i nacionalne poglede Jovana Radulovića iz tih dana, autor izražava uverenje da se, uprkos porazu i masovnom progonu, Srbi iz Hrvatske nipošto ne smeju odreći ideje o povratku u svoj zavičaj.

KLJUČNE REČI:

srpska Dalmacija, Hrvatska, neoustaški režim, SAO Krajina, Srbi, nacionalna diskriminacija, anestezija javne svesti, kritički glas, kulturni identitet, povratak.

LITERATURA:

IZVOR

Radulović (1995): Jovan Radulović, Po srpskoj Dalmaciji, Topusko: SKD „Sava Mrkalj”.