OTKRIVANJE NOVIH STRANICA KOLEKTIVNOG  SEĆANJA NA ZABORAVLJENE JEVREJSKE MUZIČARE

Muzički Talas 54 (2025) (str. 104-114) 

AUTOR(I) / AUTHOR(S): Mirko Jeremić

Download Full Pdf   

DOI: https://doi.org/10.46793/MT54.032S

SAŽETAK / ABSTRACT:

U naučnoj studiji Jevrejski muzičari u Beogradu: od Balfurove deklaracije do Holokausta Maja Vasiljević je načinila značajan i izazovan zadatak koji se zasniva na njenom posvećenom, ali izuzetnom dugom i iscrpnom procesu pronalaska izvora i dokumenata, njihovom sakupljanju, selekciji i obradi jevrejskih muzičara u Beogradu u periodu od 1917. do 1943. godine. Autorka ovim činom obogaćuje saznanja u oblasti istorije muzike i kulturne istorije na prostoru Beograda u periodu od preko dvadeset godina. Sagledavajući važnost delovanja jevrejskih umetnika na raznim poljima: igra, balet, pevanje (u horovima ili u Operi Narodnog pozorišta), džez i narodna muzika, podjednako u državnim institucijama (Radio Beograd, Kolarac) i van njih, ona vešto povezuje znanja o jevrejskoj kulturi, političkim opredeljenjima i situacijama, religiji i različitim kulturnim praksama sa muzičkom i kulturnom istorijom Beograda. Naročit doprinos ove studije čini sistematizacija muzičara kao izvođača i stvaralaca, te prikazivanje njihove asimilacije u rad vodećih muzičkih i scenskih institucija Beograda. Pored tekstualne građe dragocen materijal studije čine i tabelarni prikazi jevrejskih umetnika, popisi njihovih stvaralačkih opusa i fotografije. Na kraju, ova studija otvara pitanje jevrejskog identiteta, njegovog karakterističnog ispoljavanja u jednom istom gradu u kom su se tokom godina menjali različiti politički i društveni uticaji, a koji su uslovili i različite odnose prema Jevrejima.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS:

jevrejski muzičari u Beogradu, Jevreji, jevrejski identitet, jevrejski umetnici, jevrejsko nasleđe, Balfurova deklaracija, Holokaust, istorija, kompozitorski opusi, muzičko-poetski tragovi

LITERATURA / REFERENCES:

  • Adžić, Draško (2016): „O muzici Ladislava Grinskog: idiomatski i komparativni osvrt“, Muzički talas br. 45, Clio, Beograd, 2–17.
  • Vasiljević, Maja (2021): Jevrejski muzičari u Beogradu: od Balfurove deklaracije do Holokausta, Beograd: HERAedu, Muzikološki institut SANU.
  • Vajs, Albert (1954): „Jevreji u Novoj Jugoslaviji“, Jevrejski almanah, br. 2, Beograd, 5–47.
  • Gaon, Aleksandar (2011): Znameniti Jevreji Srbije: biografski leksikon, Beograd: Savez jevrejskih opština Srbije.
  • Jurkić Sviben, Tamara (2016): Glazbenici židovskog podrijetla u sjevernoj Hrvatskoj od 1815. do 1941. godine (doktorska disertacija, rukopis), Zagreb: Sveučilište u Zagrebu.
  • Jeremić, Mirko (2021): „O muzici Eriha Eliše Samlaića i novootkrivenoj kompoziciji Pesnik i proleće, za muški glas i klavir“, Srpski jezik, književnost, umetnost – Zbornik radova sa XV međunarodnog naučnog skupa održanog na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu, knjiga III (ur. dr Biljana Mandić i dr Jelena Atanasijević), Kragujevac: 77–98.
  • Mihalek, Dušan (2018): Muzika i reč, Novi Sad: Prometej.
  • Mosusova, Nadežda (2006): „Kompozitori u Srbiji i balet današnjeg trenutka – iz istorije srpskog baleta“, Historija i misterija muzike: U čast Roksande Pejović (ur. Ivana Perković Radak, Dragana Stojanović Novičić i Danka Lajić), Beograd: Fakultet muzičke umetnosti.
  • Sremac, Radovan (2019): Holokaust u Sremu: građa, Šid: Izdanje autora.
  • Sremac, Stevan (2020): Jevreji centralne Bačke tokom prve polovine 19. veka, Novi Sad: Arhiv Vojvodine.
  • Sremac, Stevan (2020a): Jevrejske porodice u Zemunu i okolini, Novi Sad: Arhiv Vojvodine.
  • Fogel, Danilo (2007): Jevrejska zajednica u Zemunu: hronika (1739–1945), Zemun: Jevrejska opština Zemun.
  • Freund, Michael (2013): David Albala: Serbian warrior, Zionist hero, The Jerusalem Post.
  • Hofman, Ivan (2004): Srpsko-jevrejsko pevačko društvo (Hor „Braća Baruh“) – 125 godina trajanja, Beograd: Hor „Braća Baruh“.

Internet izvor: