MESTO RANE PISMENOSTI U PREDŠKOLSKOM PROGRAMU ILI KOLIKO SU UČENICI PRVOG RAZREDA PRIPREMLJENI ZA POČETNO UČENJE ČITANJA I PISANJA

Uzdanica XXII I (2025) (str. 85-100)

AUTOR(I) / AUTHOR(S): Višnja S. Mićić

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/Uzdanica22.1.085M

SAŽETAK / ABSTRACT:

U radu su izloženi rezultati analize zapažanja nastavnika razredne nastave koja se odnose na osnovne prediktore za uspešno početno opismenjavanje učenika. Istraživanje je sprovedeno u maju školske 2023/24. godine. Učestvovalo je 257 učitelja. Cilj istraživanja je evidentiranje njihovih stavova o stepenu razvijenosti određenih prediktora za uspešno početno čitanje i pisanje, ali i važnosti njihovog prethodnog razvoja. Prediktore smo grupisali u dva modaliteta: a) grafomotorička pripremljenost i b) fonološka svesnost učenika. Analiza varijanse pokazala je da učitelji ove prediktore smatraju neophodnim za uspešno učenje čitanja i pisanja. Dobijena vrednost F = 9,845 statistički značajna na nivou sig. = 0,000 ukazuje na to da učitelji grafomotoričku spremnost učenika na početku prvog razreda smatraju neophodnom. Isto vredi i za procenu fonološke svesti, gde se očitava F = 29,871 na nivou statističke značajnosti sig. = 0,000. Primenom Pirsonovog koeficijenta korelacije utvrdili smo statističku povezanost. Vrednost korelacije iznosi r = 0,307 na nivou statističke značajnosti p = 0,000. Postojanje ove korelacije daje smernice ka celovitom i integrisanom pristupu ovim kompetencijama u periodu realizacije obaveznog predškolskog programa. Naši predlozi za poboljšanje usmereni su ka operacionalizaciji programa, kako bi se sistemski podsticao razvoj prediktora za razvoj pismenosti kao ključne kompetencije

KLJUČNE REČI / KEYWORDS:

rana pismenost, fonološka svest, grafomotorička pripremljenost učenika.

LITERATURA / REFERENCES:

  • Aladrović Slovaček, Reparinac (2023): K. Aladrović Slovaček, J. Reparinac, Fonološka osviještenost kao preduvjet razvoja rane pismenosti u djece predškolske dobi, Fluminensia: časopiszafilološkaistraživanja, 35(1), 83–100.
  • Anđelković (2012): D. Anđelković, Razvoj komunikacije: neverbalna komunikacija, govor i pismenost, StandardizarazvojiučenjedeceranihuzrastauSrbiji, Beograd: Filozofski fakultet – Institut za psihologiju.
  • Čolić (2015): G. Čolić, Fonološka svesnost dece sa razvojnom disfazijom i dece tipičnog jezičkog razvoja, Specijalnaedukacijairehabilitacija, 14(2), 155–168.
  • Čudina-Obradović (2014): M. Čudina-Obradović, Psihologija čitanja – odmotivacijedorazumijevanja, Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
  • Dragić, Vučković (2020): Ž. Dragić, D. Vučković, Relation between phonological awareness and systematic literacy instruction: is conditionality one-way in consistent orthographies?, Inovacije u nastavi, 33(3), 28–42.
  • Gligorović, Buha, Dobrota-Davidović (2018): Razumevanje govora kod dece od šest do devet godina, Specijalna edukacija i rehabilitacija, 17(1), 9‒31.
  • GU (2018): Osnove programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja: Godine uzleta, Prosvetni glasnik, 67(16), 1–44.
  • Kamenov (2006): E. Kamenov, Vaspitno-obrazovni rad u pripremnoj grupi dečjeg vrtića, Novi Sad: Dragon.
  • Kasls, Kolthart (2004): A. Castles, M. Coltheart, Is there a causal link from phonological awareness to success in learning to read?, Cognition, 9, 77–111.
  • Kolić-Vehovec (2003): S. Kolić-Vehovec, Razvoj fonološke svjesnosti i učenje čitanja: trogodišnje praćenje, Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 39(1), 17–32.
  • Kodžopeljić (2008): J. Kodžopeljić, Metajezički aspekti zrelosti za polazak u školu, Novi Sad: Savez pedagoških društava Vojvodine.
  • Kuvač Kraljević, Lenček, Matešić (2019): J. Kuvač Kraljević, M. Lenček, K. Matešić, Phonological Awareness and Letter Knowledge: Indicators of Early Literacy in Croatian, Croatian Journal of Education, 21(4), 1263–1293.
  • Lazarević (2014): E. Lazarević, Razvijenost fonološke sposobnosti dece predškolskog uzrasta, Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 46(2), 425–450.
  • Milatović (2019): V. Milatović, Metodika nastave srpskog jezika i književnosti – u mlađim razredima osnovne škole, Beograd: Učiteljski fakultet.
  • Mitrović (2010): M. Mitrović, Pismenost i obrazovanje: perspektive Novih studija pismenosti, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu.
  • Mićić (2019): V. Mićić, Podsticanje razvoja rane pismenosti, Metodička teorija i praksa, XIII(1), 171–194.
  • Mićić, Vukomanović Rastegorac (2020): V. Mićić, V. Vukomanović Rastegorac, Nove programske tendencije u vaspitno-obrazovnom radu. Predškolski program u Republici Srbiji, Annales Universitatis Paedagogicae Cracoviensis. Studia ad Didacticam Litterarum Polonarum et Linguae Polonae Pertinentia, 11(2020), 217–227.
  • Mićić, Dragić, Jenjić (2024): V. Mićić, Ž. Dragić, S. Jenjić, Zapažanja učitelja o osnovnim prediktorima za početno opismenjavanje učenika – komparativni pristup, Inovacije u nastavi, 37(2), 99–111.
  • Nikolić (2012): S. Nikolić, Senzorni i motorički razvoj, Standardi za razvoj i učenje dece ranih uzrasta u Srbiji, Beograd: Filozofski fakultet – Institut za psihologiju, 67–80.
  • Nikolić, Ilić-Stošović, Ilić, Pešić (2012): S. Nikolić, D. Ilić-Stošović, S. Ilić, S. Pešić, Zrelost hvata i sposobnost pisanja predškolske dece, Beogradska defektološka škola, 18(3), 583–595.
  • Panić, Đorđević (2015): M. Panić, V. Đorđević, Uticaj fonološke razvijenosti na sposobnost čitanja, Nastava i vaspitanje, 2015/4, 769–779.
  • Pufpaf (2009): L. A. Pufpaff, A developmental continuum of phonological sensitivity skills, Psychology in the Schools, 46(7), 679–691.
  • Steklić, Milankov, Kerkez, Simić, Matić (2022): M. Steklić, V. Milankov, J. Kerkez, L. Simić, I. Matić, Povezanost fonološke svesnosti i grešaka u čitanju kod učenika drugog razreda, Norma, XXVII(2), 199–208.
  • Vigotski (1996): L. Vigotski, Problemi opšte psihologije, Sabrana dela 2, Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
  • Vukomanović Rastegorac (2021): V. Vukomanović Rastegorac, Uvod u metodiku razvoja govora, Beograd: Učiteljski fakultet.