OBLIK TUGE: DUHOVNO-ESTETSKI AGONI U KNJIZI „NEBO, TAKO DUBOKO“

Uzdanica XXI I (2024) (str. 31-44)

AUTOR(I) / AUTHOR(S): Jana M. Aleksić

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/Uzdanica21.1.031A

SAŽETAK / ABSTRACT:

Roman Nebo, tako duboko Vesne Kapor tematizuje ishodišta i emotivne i duhovne implikacije prerane smrti devetnaestogodišnje devojke Tare Senice. S obzirom na tematsko-motivski opseg romana u kome se umetnički razrađuju interferencije života i smrti, u radu se, iz ugla religijske filosofije, afektivne naratologije i metapoetičkih proučavanja imenuju i analiziraju oblici religijske i estetske duhovnosti i tumače formule za odgonetanje ljudske sudbine. Najpre se raslojavaju modeli religijske duhovnosti: pravoslavno hrišćanstvo, elementi mitsko-simboličkih i folklornih matrica, kao i naznake modernog osećanja sveta, imanentno antagonističkog. Na kraju se u estetskom sloju romana izdvajaju dva domena duhovnosti. Prvi je već prepoznatljiv na poetičkom obzoru Vesne Kapor, a to je sumatraizam, kao semantički preinačeni i preoblikovani nasleđeni književni tok, dok se drugi ogleda u poetičkoj samosvesti, odnosno u otkrivanju priče kao oblikotvorne sile, svedočanstva i mnemotehnike koja život pretpostavlja smrti. Dolazimo do zaključka da je u ovom romanu religiozna duhovnost nadomeštena estetskom duhovnošću i krunisana životodavnim principom priče.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS:

roman, pravoslavno hrišćanstvo, molitva, mitsko-folklorna matrica, modernost, vreme, večnost, metapoetika.

LITERATURA / REFERENCES:

IZVOR
  • Vesna Kapor (2021): Nebo, tako duboko: Pisma za Taru, Beograd: Srpska književna zadruga.
LITERATURA
  • Bjelanović (2022): N. Bjelanović, Narativni sentimenti: pojmovno odijevanje prozne emotivnosti, Beograd: Institut za književnost i umetnost.
  • Gvozdenović (2021): A. Gvozdenović, „Nema rekvijema, dok se sećamoˮ, predgovor u: Vesna Kapor, Nebo, tako duboko, Beograd: Srpska književna zadruga, IX–XXIX.
  • Gurevič (1994): A. J. Gurevič, Kategorije srednjovekovne kulture, prevela Radmila Mečanin, Novi Sad: Matica srpska.
  • Đorđević (1984): T. Đorđević, Naš narodni život 4, Knjiga jedanaesta, Beograd: Prosveta.
  • Đurić (2021): D. Đurić, Predznaci smrti u narodnoj kulturi Srba, Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor, 87, 19–32, https://dais.sanu.ac.rs/handle/123456789/12433
  • Kecojević (2022): M. Kecojević, Lirsko tkanje romana Nebo, tako duboko Vesne Kapor, Radovi Filozofskog fakulteta: časopis za humanističke i društvene nauke, br. 24, Pale, 101–118.
  • Krestjankin (2006): Arhimandrit J. Krestjankin, O besmrtnosti duše, prevod Janja Todorović, Manastir Velika Remeta, https://svetosavlje.org/o-besmrtnosti-duse-2/
  • Kulišić, Petrović, Pantelić (1970): Š. Kulišić, P. Ž. Petrović, N. Pantelić, Srpski mitološki rečnik, Beograd: Nolit.
  • Meletinski (1983): E. M. Meletinski, Poetika mita, preveo Jovan Janjićijević, Beograd: Nolit.
  • Radulović (2012): N. Radulović, Usud u verovanjima i pripovetkama, u: Boško Suvajdžić (ur.), Srpsko usmeno stvaralaštvo u interkulturnom kodu, zbornik radova, Beograd: Institut za književnost i umetnost, 311–402.
  • Ruse (1993): Ž. Ruse, Oblik i značenje: Ogledi o književnim strukturama od Korneja do Klodela, preveo Ivan Dimić, Sremski Karlovci – Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića.
  • Sveti Jovan Šangajski (2012): Život posle smrti, prevod Biljana Vićentić, sa https://svetosavlje.org/zivot-posle-smrti/, preuzeto 3. 11. 2023.
  • Čajkanović (1973): V. Čajkanović, Mit i religija u Srba, priredio Vojislav Đurić, Beograd: Srpska književna zadruga.
  • Pastirsko pismo: Molitva za upokojene (B. Čolić), https://crkvauobrenovcu.rs/misija/molitva-za-upoko%D1%98ene, preuzeto 3. 11. 2023.