POSLEDICE PANDEMIJE ŠPANSKE GROZNICE 1918-1919. NA TERITORIJI OPŠTINE ARANĐELOVAC

Šumadijski anali 12 (2022) (str. 189-224) 

AUTOR(I) / AUTHOR(S): Zorica Petrović, Vladimir Krivošejev

E-ADRESA / E-MAIL: 

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/SAnali18.12.189P

SAŽETAK / ABSTRACT:

Apstrakt: Španska groznica je 1918-1919. zahvatila celu planetu. Od pandemije je obolelo oko pet stotina, a umrlo oko pedeset miliona ljudi, uključujući i civilno stanovništvo u okupiranoj Srbiji i vojnike na frontu. Najveći mortalitet pandemija je imala u vreme proboja Solunskog fronta i oslobađanja zemlje od okupatora. Bez obzira na veliku smrtnost, posledice pandemije doskora nisu proučavane. Na osnovu novih istraživanja procenjeno je da je od španske groznice u Srbiji umrlo oko 3% stanovništva. Cilj ovoga rada je da ukaže na posledice koje je pandemija imala na teritoriji današnje opštine Aranđelovac. Rad je zasnovan na analizama crkvenih zapisa iz matičnih knjiga umrlih sa teritorije 16 naselja, od 19 koja danas pripadaju opštini Aranđelovac. Istraživanja su pokazala da je u samom Aranđelovcu, kao banjskom urbanom centru, za par meseci naleta glavnog mortalnog epidemijskog udara umrlo 0,83% varošana a da je na celoj uzorkovanoj teritoriji stradalo više od 2% stanovništva. Smrtnost je u okolnim naseljima bila veća nego u varoši, ali sa velikim razlikama od sela do sela. Najviše stanovnika umrlo je u zabukuljskim selima Garaši, Jelovik i Vukosavci gde je od virusa stradalo više od 3,44% seljana (samo u Jeloviku više od 4,37%). Preciznije odrednice je nemoguće utvrditi zbog preklapanja dve epidemije. Naletu španske groznice prethodila je smrtonosna pojava dizenterije, što otežava razdvajanje žrtava. Ove dve bolesti su udružene, za četiri meseca odnele živote skoro 3,4% tadašnjih žitelja današnje opštinske teritorije. Najviše je postradalo selo Garaši – 8,82%, a najmanje varošica Aranđelovac – 0,96%.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS:

Prvi svetski rat, epidemija 1918, pandemija, španski grip, španska groznica, dizenterija, srdobolja, Aranđelovac, Bukovik, Vrbica, Misača, Jelovik, Garaši, Vukosavci, Gornja Trešnjevica, Darosava, Venčani, Ranilović, Tulež, Progoreoci, Bosuta, Banja, Brezovac, Orašac, Kopljari, Stojnik.

LITERATURA / REFERENCES:

IZVORI
  • Knjiga crkve aranđelovake, hrama Svetog Arhanđela Gavrila, za upisivanje umrlih za period 1912 – 1930. (Matična služba SO Aranđelovac)
  • Knjiga crkve banjanske, hrama Sv. Proroka Ilije, za upisivanje umrlih za period 1909 – 1935.(Matična služba SO Aranđelovac)
  • Knjiga crkve brezovačke, hrama Svetog Arhanđela Gavrila, za upisivanje umrlih za period 1907 – 1932.(Matična služba SO Aranđelovac)
  • Knjiga crkve bukovike, hrama Svetog Arhanđela Gavrila, za upisivanje umrlih za period 1880 – 1924. (Matična služba SO Aranđelovac)
  • Knjiga crkve jelovičke, hrama Svetog Apostola Tome, za upisivanje umrlih za period 1917 – 1920. (Matična služba SO Aranđelovac)
  • Knjiga crkve venčanske, hrama Sv. Georgija , za upisivanje umrlih z aperiod 1914-1927. (Matična služba SO Aranđelovac)
  • Knjiga crkve darosavačke hrama sv. Petra i Pavla za upisivanje umrlih 1917-1918.(Matična služba SO Aranđelovac)
  • Knjiga crkve orašake, hrama Vaznesenja Gospodnjeg, za upisivanje umrlih za period 1915 – 1923.(Matična služba SO Aranđelovac)
  • Knjiga crkve kalanjevačke, hrama Pokrova Presvete Bogorodice, za upisivanje umrlih za period 1906-1918.(Matična služba SO Ljig)
  • Knjiga crkve kalanjevačke, hrama Pokrova Presvete Bogorodice, za upisivanje umrlih za period 1918-1918. (Matična služba SO Ljig)
  • Knjiga crkve stojničke, hrama Sv. Proroka Ilije, za upisivanje umrlih za period 1914– 1935. (Matična služba SO Mladenovac)
  • Arhiv Šumadije, Kragujevac, fond 1.2.3/1 Načelsvo okruga Kragujevac, 1839-1931, kutija HIH, 1915. godina
  • Ortsverzeichnis fur das von den k.u.k. TruppenbesetzteGebietSerbiens, Belgrade 1917.
ŠTAMPA
  • Zastava, 1919.
  • Beogradske novine,
  • Velika Srbija, 1918.
  • Narod, 1918.
  • Večernje novosti, 1918
LITERATURA
  • Đokić, Nebojša i Radovanović, Radovan, „Oslobođenje Šumadije i Pomoravlja oktobra 1918. godine“, Mitološki zbornik, br. 33, Rača 2014.
  • Kolarević, Vladeta, Đavlji ujam, beleške iz narodnog života : (1976- 1983), Aranđelovac 2020.
  • Krivošejev, Vladimir, „Posledice pandemije španske groznice 1918- 1919. godine u užičkom kraju“, Istorijska baština, Časopis za istoriografiju i arhivistiku, br. 30, Istorijski arhiv Užice, Užice 2021.
  • Krivošejev, Vladimir, Epidemija španske groznice u Srbiji 1918-1919, Novi Sad 2020.
  • Krivošejev, Vladimir, „Posledice pandemije španske groznice 1918- 1919. u Užičkom okrugu“, Istorijska baština 30/2021, Užice: Istorijski arhiv Užice.
  • Kulišić Š., Petrović P. Ž., Pantelić N., Srpski mitološki rečnik, Beograd: Nolit, 1970.
  • Milenković Toma, Trstenik i okolina u Prvom svetskom ratu 1914– 1918, Beograd: Institut za savremenu istoriju, 2007.
  • Radusin Milorad, „The Spanish Flu : Part II: the second and third wave”, Vojnosanitetskipregled, 69(10) (2012).
  • Petrović Zorica, „Bukovička banja u Aranđelovcu – od 1875. do 1912. godine“, Šumadijski zapisi, br. 6, Aranđelovac 2012.
  • Petrović Zorica, „Železnička pruga Mladenovac-Aranđelovac : prilog proučavanju istorije razvoja železničkog saobraćaja u Srbiji“, Šumadijski zapisi, br. 7, Aranđelovac 2013.
  • Radosavljević Aleksandar, „O influenci po svojim i tuđim iskustvima u toku Svetskog rata“, u Istorija srpskog vojnog saniteta – naše ratno sanitetsko iskustvo (edit. Vladimir Stanojević), Beograd 1925.
  • Radosavljević I. Rajko, Stojnik, život, običaji i rodoslovi,
  • Mladenovac 2001.