ŠUMADIJA 1680-1740. g. – DOBA PUSTOŠENJA I OBNAVLJANJA

Šumadijski anali 11 (2021) (str. 12-35) 

AUTOR(I) / AUTHOR(S): Živojin R. Andrejić

E-ADRESA / E-MAIL: mitcentar@mts.rs

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/SAnali17.11.012A

SAŽETAK / ABSTRACT:

Uočava se da su posle austro-turskih ratova, 1688-1699. i 1716-1718. godine, Srbija i Šumadija ličile na pustoš. Pre seoba i ratova 1684-1718. godine u Šumadiji je bilo 429 naselja a posle 1718. godine više od polovine je napušteno /243/ a živa su 186 mesta od kojih samo dvadesetak broji više od deset kuća. Od 1718. do 1740. godine, pod austro-srpskom vlašću prostor Srbije i Šumadije, gradovi, varoši, sela i manastiri, oživljavaju se naseljavanjem stanovništva sa južnih i jugozapadnih srpskih prostora.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS:

Šumadija, Beogradski pašaluk, Kraljevina Srbija, nahije, distrikti, pustošenje, obnavljanje

LITERATURA / REFERENCES:

Izvori i literatura
  • Veselinović R. (1994). Srbija pod austrijskom vlašću 1718-1739. U: Istorija srpskog naroda, IV-1, Beograd.
  • Vujović B. (1986). Umetnost obnovljene Srbije, Beograd.
  • Grujić M. R. (1920). Pisma pećskih patrijarha iz drugog i trećeg decenija XVIII veka. U: Spomenik LI, Beograd.
  • Dimić Ž. (1990). Veliki Bečki rat i Karlovački mir, Beograd.
  • Đorđević T. (1924). Iz Srbije kneza Miloša, Beograd.
  • Ivić A. (1923). Migracije Srba u Hrvatsku tokom stoleća, Subotica.
  • Ţivković S. (1990). Jugoslovenske zemlje na starim geografskim kartama,
  • Zirojević O. (1974). Tursko vojno uređenje u Srbiji 1459-1683, Beograd.
  • Jašović G. (2009). Istorija, mitologija i folklor u mikrotoponimiji Gornje Toplice i Kosanice. U: Mitološki zbornik 20, Rača.
  • Katić T. (2012). Tursko osvajanje Srbije 1690. godine,
  • Kostić Đ. (1998). Prestonica knjaza, gospodara, Kragujevac.
  • Pavlović M. D. (1901). Administracija i crkvena politika austriska u Srbiji (1718-1739). U: Glas LXII, Beograd.
  • Pavlović M. (2017). Smederevski sandžak 1739-1788, Novi Sad.
  • Pantelić D. (1948). Popis pograničnih nahija Srbije posle Požarevačkog mira. U: Spomenik XCVI, Beograd.
  • Petković V. (1950). Pregled crkvenih spomenika kroz povesnicu srpskog naroda, Beograd.
  • Popović D. (1950). Srbija i Beograd od Požarevačkog do Beogradskog mira, Beograd.
  • Protić D. (1889). Putovanja kroz Srbiju 1719-1720. godine. U: Otadžbina XXII, Beograd.
  • Radivojević T. (1930). Naselja u Lepenici, Beograd.
  • Radovanović B. (1996). Stari Kragujevac, Kragujevac.
  • Ruvarac D. (1905). Mitropolija beogradska oko 1735. godine. U: Spomenik SKA XLII, Beograd.
  • Samardžić R. (1994). Srbi u Turskom Carstvu od Beogradskog mira do prvog ustanka 1739-1804. U: Istorija srpskog naroda IV-1, Beograd.
  • Stanojević G. (1976). Srbija u vreme Bečkog rata, Beograd.
  • Tričković R. (1968). Organizacija uprave u Beogradskom pašaluku posle Beogradskog mira 1739. godine /Magistarski rad, Biblioteka odeljenja za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu/, Beograd.
  • Tričković R. (2013). Beogradski pašaluk 1687-1739. godine, Beograd.
  • Trifunović V. (1988). Kragujevačko utvrđenje iz perioda 1718-1739. godine. U: Staništa, Kragujevac.
  • Čubrilović V. (1974). Istorija Beograda, 1, Beograd.
  • Škalamera Ž. (1991). Kartografija Srbije i jugoslovenskih zemalja od XVII do XIX veka, Beograd.