Forum 1 (1-2) 2019, (str. 25-43)
AUTOR(I): Miloš Dimitrijević, Nikola Makojević
E-ADRESA: mdimitrijevic@kg.ac.rs, nmakojevic@kg.ac.rs
DOI: 10.46793/Forum19.025D
SAŽETAK:
Osnovna karakteristika regionalnog razvoja Republike Srbije u proteklih tridesetak godina odlikuje se intenzivnim rastom regionalnih disproporcija u demografskom i ekonomskom smislu. Kao posledica takvog razvoja, nastaju sve veće razlike između ruralnih i urbanih područja uz nastajanje visoke demografske i ekonomske koncentracije u Beogradskom regionu. Definisana struktura rada i korišćena metodologija u ovom radu ima za cilj analizu faktora koji izazivaju regionalne razlike i davanje preporuka kako iste isključiti i na taj način stvoriti preduslove za smanjenje regionalnih razlika i koncentracije ekonomskih i demografskih aktivnosti. U radu su korišćene odgovarajuće tehnike, parametarske i neparametarske, potrebne za poređenje grupa. Korišćenje Kruskal‐Wallis testa dovelo je do zaključka da zaposlenost u primarnom sektoru ima primat u svim regionima, sa izuzetkom Beogradskog. Rezultati Mann‐Whitney testa doveli su do zaključka da primarni sektor dominira u ruralnim područjima u odnosu na urbana, dok je jednofaktorska ANOVA različitih grupa potvrdila da su ostvareni prihodi od poljoprivrede visoki u svim regionima, izuzev Beogradskog. Kao poseban zaključak nameće se rezultat Kruskal‐Wallis testa koji je pokazao da je Beogradski region najmanje siromašan, uz potvrdu Mann‐Whitney testa da je veći procenat siromašva ruralnih područja u odnosu na gradska. Svi ovi rezultati pokazuju ozbiljan zaostatak ostatka zemlje u odnosu na Beogradski region čime se potvrđuje visok nivo koncentracije ekonomskih aktivnosti, a samim tim i demografskih kretanja. Ovakvi zaključci postavljaju ozbiljna pitanja o budućem ekonosmkom rastu i razvoju Republike Srbije koje će, bez posebne pažnje usmerene ka regionalnom razvoju, imati dalekosežne, negativne posledice po nacionalnu ekonomiju.
KLJUČNE REČI:
regionalni razvoj, ruralni razvoj, struktura zaposlenosti, diverzifikacija prihoda, stopa siromaštva.
LITERATURA:
Acemoglu, D. (2006). Introduction to economic growth, Cambridge MA:MIT department of economics.
Babović, M. (2016). Socijalno uključivanje: koncepti, stanje, politike, Beograd: SeCons, Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu. Preuzeto 10.01.2020. sa http://jugovic.fasper.bg.ac.rs/wp‐content/uploads/2016/10/Socijalno‐uključivanje‐koncepti‐stanje‐politike.pdf
Barro, R. & Sala‐i‐Martin, X. (2004). Economic growth, Massachusetts: Massachusetts Institute of Technology.
Bogavac‐Cvetković, N., Kotlica, S. i Pavlović, R. (2013). Modeli podrške regionalnom razvoju. Ekonomski vidici, 18(2‐3), 221‐236.
Bogdanov, N. (2007). Mala ruralna domaćinstva u Srbiji i ruralna nepoljoprivredna ekonomija, Beograd: UNDP.
Bogićević, B., Krstić, G. i Mijatović, B. (2002). Siromaštvo u Srbiji i reforma državne pomoći siromašnima, Centar za liberalno‐demokratske studije.
Bošković, T. (2012). Ekonomski efekti razvoja turizma u ruralnim područjima Srbije.
Škola biznisa, 2(2012), 29‐34.
Cairol, D., Coudel, E., Knickel, K., Caron, P. & Kröger, M. (2009). Multifunctionality of Agriculture and Rural Areas as Reflected in Policies: The Importance and Relevance of the Territorial View. Journal of Environmental Policy & Planning, 11(4), 269–289.
Cvejić, S., Babović, M., Petrović, M., Bogdanov, N. i Vuković, O. (2010). Socijalna isključenost u ruralnim oblastima Srbije, Beograd: UNDP Srbija, Sektor za inkluzivni razvoj.
Dimitrijević, M., i Makojević, N. (2019). Siromaštvo kao dimenzija ekonomske isključenosti ruralnih područja Republike Srbije. U: Leković, V., Veselinović, P. (Ur.). Institucionalne promene kao determinanta privrednog razvoja Republike Srbije (373‐ 395). Kragujevac: Ekonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu.
Đukić, P. (2013). Prokletstvo regionalnih pozicija – mogućnosti održivog regionalnog razvoja u Srbiji. Ekonomski vidici, 18(2‐3), 189‐208.
Howitt, P. & Aghion, P. (2009). The economics of growth, London: The MIT Press. Lowe, P., Ray, C., Ward, N., Wood, D. & Woodward, R. (1998). Participation in Rural
Development: A Review of European Experience, CRE Research Report, Newcastle, UK:
University of Newcastle upon Tyne.
Matković, G. (2014). Merenje siromaštva ‐ teorijski koncepti, stanje i preporuke za Republiku Srbiju, Beograd: Tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva, Vlada Republike Srbije.
Moseley, M.J. (2003). Rural development: Principles and Practice, London: SAGE Publications.
Njegovan, Z. (2001). Regionalizacija u Srbiji kao osnov za strukturno prilagodjavanje i efikasniji ruralni razvoj. U Pejanović, R. (red.). Agroekonomika (62‐72). Novi Sad: Poljoprivredni fakultet.
OECD. (2011). OECD REGIONAL TYPOLOGY.Retrieved January 7, 2020, from https://www.oecd.org/cfe/regional‐policy/OECD_regional_typology_Nov2012.pdf
Ploeg, J.D. van der, Renting, H., Brunori, G., Knickel, K., Mannion, J., Marsden, T., de Roest, K., Sevilla‐Guzmán, E. & Ventura, F. (2000). Rural development: from practices and policies towards theory. SociologiaRuralis, 40(4), 391‐408.
Stiglitz, J., Sen, A. & Fitoussi, J.P. (2009). Report by the Commission on the Measurement of Economic Performance and Social Progress. Retrieved January 10, 2020,from https://ec.europa.eu/eurostat/documents/118025/118123/Fitoussi+Co mmission+report.
Terluin, I.J. (2001). Rural Regions in the EU: Exploring Differences in Economic Development. Doctoral dissertation. University of Groningen. Retrieved January 5, 2020, from https://www.rug.nl/research/portal/en/publications/rural‐ regions‐in‐the‐eu(d546efd1‐8a21‐40da‐9e54‐8c42af6d9fe5).html
Vujičić, M. i Ristić, L. (2006). Ekonomika poljoprivrede, Kragujevac: Interprint.
Ward, N. & Brown, D.L. (2009). Placing the Rural in Regional Development. Regional Studies, 43(10), 1237–1244.
Winkler, A. (2012). Measuring regional inequality: an index of socio‐economic pressure for Serbia.Collection of papers – Faculty of Geography at University of Belgrade, 60, 81‐ 102.
Yifu Lin J. (2012). New structural economics: a framework for rethinking development and policy, Washington: The world bank.
Zekić, S., Matkovski, B. i Kleut, Ž. (2016). IPARD fondovi u funkciji razvoja ruralnih područja Republike Srbije. Ekonomski horizonti, 18(2), 169‐180.