Godišnjak Međunarodne filozofske škole Feliks Romulijana, Br.2 [91–107]

AUTHOR(S) / AUTOR(I): Milenko Bodin

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/FelixR25.091B

ABSTRACT / SAŽETAK:

U radu se razmatra odnos između dva pristupa riziku od digitalnog totalitarizma. Analiza unutrašnjeg i spoljašnjeg pristupa razmatranje je odvelo u dublju filozofsku analizu statusa veštačke inteligencije. Kako se ona može shvatiti kao unutrašnje svojstvo ili pak kao ono koje može biti shvaćeno spoljašnje odnosno izvan ljudskog bića. Ustanovilo se da dolazi i do razmene mesta (topologije svojstava) u odnosu na pitanje telesnosti. Pri čemu se telesnost samo prividno iskazuje kao neka spoljašnjost ljudskog bića, a ustvari je unutrašnje svojstvo bivanja kao nečeg što možemo sagledati kao ljudsko biće. Shodno tome ukazali smo na neopravdanost kritike (tradicionalnog) dualizma, jer se upotreba dualnih relacija ne bazira ni na kakvim kategorijama, pa ni na metafizici, već na jednoj vrsti ontološke deskripcije kojom dopiremo do pojma inteligencije i pojma čoveka uopšte. Strukturalni totalitarizam je okvir filozofski shvaćenog rizika od digitalnog totalitarizma, utoliko što je otkriveno da se od inteligencije unutar istog ontološkog statusa razmatra i veštačka inteligencija, čime se stvaraju pretpostavke za sistemski proedak zasnovan na njoj.

KEYWORDS / KLJUČNE REČI:

inteligencija, veštačka inteligencija, strukturalni totalitarizam, dualizam, transhumanizam, unutrašnje-spoljašnje, telesnost

REFERENCES / LITERATURA:

  1. Anders, inter (1985). Zastarelost čoveka (Nolit: Beograd)..
  2. Radun, Viktor (2016). Transhumanizam – Budućnost bez ljudi (Pešić i sinovi: Beograd).
  3. Sorgner, Stefan, Lorenz, (2021). We Have Always Been Cyborgs – Data, Gene Technologies, and an Ethics of Transhumanism (Bristol: Bristol University Press).
  4. Drajfus, Hjubert (1977). Šta računari ne mogu (Nolit: Beograd).
  5. Morice Merlou-Ponty (2002). Phanomenology of Perception (Routlidge: London).
  6. Bodin, Milenko (2019). Filozofski diskurs liberalizma (Fakultet bezbednosti: Beograd).