IZVEŠTAVANJE O UČINCIMA NASTAVNO NAUČNOG OSOBLJA NA VISOKOŠKOLSKIM INSTITUCIJAMA U SRBIJI

Računovodstvena znanja kao činilac ekonomskog i društvenog napretka (2026) [pp. 181-197]  

AUTHOR(S) / АУТОР(И): Bojan Krstić , Ljiljana Bonić  , Milica Jovanović Vujatović , Jovana Milenović
Download Full Pdf   
DOI: https://doi.org/10.46793/RZ26.181K
ABSTRACT / САЖЕТАК:

Upravljanje učincima visokoškolskih institucija u Srbiji treba da doprinese jačanju njihove upravljačke odgovornosti u skladu sa Smernicama centralne jedinice za harmonizaciju (CJH), sa ciljem da ove institucije pruže najkvalitetnije usluge obrazovanja i naučno-istraživačkog rada, odnosno vrednost za uložen novac (engl. value for money). Istraživanje u ovom radu ima za cilj razmatranje: a) tehničkog postupka izgradnje sistema za upravljanje učincima (performansama) i b) faza u procesu upravljanja učincima sa posebnim osvrtom na dizajniranje Izveštaja o učincima nastavnog osoblja visokoškolske institucije. Predmet ovog istraživanja je kreiranje početnog modela Izveštaja o učincima nastavno-naučnog osoblja na visokoškolskim institucijama u Srbiji u okviru Finansijskog upravljanja i kontrole (FUK-a). U tu svrhu je primenjena je metodologija za merenje učinaka prema konceptu izveštavanja o intelektualnom kapitalu profesora Krstić i Rađenović iz 2018. godine. Prilagođeno ovom konceptu dizajniran je primer Izveštaja o učincima nastavno-naučnog osoblja kao humanog kapitala u početnoj fazi razvoja izveštavanja o učincima. Prezentiran model Izveštaja o učincima nastavno-naučnog osoblja je zasnovan na performansama humanog kapitala u pet dimenzija: 1) efikasnost i produktivnost, 2) struktura, karakteristike i kvalitet nastavnog osoblja, 3) usavršavanje i nastavničke sposobnosti, 4) otvorenost i 5) mobilnost profesora i istraživača. Ova početna forma Izveštaja o učincima (performansama) nastavno-naučnog osoblja kao dela humanog kapitala visokoškolskih institucija, može se proširiti i unapređivati vremenom kreiranjem relevantne baze podataka koja ujedno može omogućiti i izveštavanje o drugim elementima i performansama ukupnog intelektualnog kapitala, kao što je strukturni intelektualni kapital, relacioni intelektualni kapital i zeleni intelektualni kapital, a sve sa ciljem obezbeđenja sveobuhvatnog, integralnog i kvalitetnijeg izveštavanja o učincima visokoškolske institucije.

KEYWORDS / КЉУЧНЕ РЕЧИ:

visokoškolske institucije, interne kontrole, finansijsko upravljanje, učinci, izveštavanje

ACKNOWLEDGEMENT / ПРОЈЕКАТ:
REFERENCES / ЛИТЕРАТУРА:
  • Krstić, B., & Rađenovic, T. (2018). Strategijsko i operativno upravljanje intelektualnim kapitalom preduzeća. Niš: Ekonomski fakultet.
  • Krstić, B., & Rađenović, T. (2020). Performance Evaluation System as a Base for Designing the Intellectual Capital Report: The Case of Serbian Public Universities, In: Handbook of Research on Enhancing Innovation in Higher Education Institutions (pp. 261-286). IGI Global.
  • Mouritsen, J., Nikolaj Bukh, P., & Marr, B. (2004). Reporting on intellectual capital: why, what and how?. Measuring Business Excellence, 8(1), 46-54.
  • Bouckaert, G., & Halligan, J. (2008). Managing Performance: International Comparisons. London: Routledge.
  • Centralna jedinica za harmonizaciju – CJH (2023). Smernice o učinku. Ministarstvo finansija Republike Srbije.
  • European Commission (2014). Public Internal Financial Control Systems in the European Union. Brussels.
  • OECD (2019). Public Sector Performance: A Review of Key Issues. Paris: OECD Publishing.
  • Pollitt, C., & Bouckaert, G. (2017). Public Management Reform: A Comparative Analysis (4th ed.). Oxford: Oxford University Press.
  • Pedro, E., Leitão, J., & Alves, H. (2019). The intellectual capital of higher education institutions: Operationalizing measurement through a strategic prospective lens. Journal of intellectual capital, 20(3), 355-381.
  • Secundo, G., Lombardi, R., & Dumay, J. (2018). Intellectual capital in education. Journal of Intellectual Capital, 19(1), 2-9.
  • Ibarra-Cisneros, M. A., Reyna, J. B. V., & Hernández-Perlines, F. (2023). Interaction between knowledge management, intellectual capital and innovation in higher education institutions. Education and Information Technologies, 28(8), 9685-9708.
  • Becker, G. S. (1993). Human capital: A theoretical and empirical analysis, with special reference to education (3. izd.). Chicago: University of Chicago Press.
  • Marginson, S. (2016). Higher education and the common good. Melbourne: Melbourne University Press.
  • OECD (2019). Benchmarking higher education system performance. Paris: OECD Publishing.
  • Schultz, T. W. (1961). Investment in human capital. The American Economic Review, 51(1), 1-17.
  • World Bank (2020). The human capital index 2020 update: Human capital in the time of COVID-19. Washington, DC: World Bank.