RODNA RAVNOPRAVNOST U RUKOVOĐENJU ZDRAVSTVENIM INSTI­TUCIJAMA IZ PERSPEKTIVE JAVNOG ZDRAVLJA (UTICAJ NA ORGANIZACIONU EFIKASNOST I KVALITET ZDRAV­STVENE ZAŠTITE)

RODNA RAVNOPRAVNOST U SRBIJI I MEĐUNARODNOJ ZAJEDNICI – NAUČNI I REALISTIČKI KONTEKST (2026) [pp. 131-146]  

AUTHOR(S) / AUTOR(I): Eržika Antić , Milica Milanović , Draginja Stošić
Download Full Pdf  
DOI: https://doi.org/10.46793/rravsr.131A
ABSTRACT / SAŽETAK:

Rodna ravnopravnost u rukovođenju zdravstvenim institucijama predstavlja ključan faktor za unapređenje organizacione efikasnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite. U Srbiji, iako žene čine više od 70% zaposlenih u zdravstvenom sektoru, njihova zastupljenost na rukovodećim pozicijama ostaje ispod 25%. Ova disproporcija ukazuje na jaz između zakonskog okvira, koji je jasno definisan Zakonom o rodnoj ravnopravnosti iz 2021. godine, i stvarne implementacije u praksi. Najčešće prepreke uključuju kulturne stereotipe o „muškim“ rukovodećim funkcijama, netransparentne procedure imenovanja rukovodilaca, nedostatak mentorskih programa i izazove u balansiranju profesionalnih i porodičnih obaveza. U poređenju sa Evropskom unijom, Srbija beleži veći procenat žena u zdravstvenom kadru, ali manji procenat žena u rukovodstvu. Prosek EU pokazuje da oko 34,8% menadžera u zdravstvu čine žene, dok su u Skandinaviji ti procenti značajno viši, a u jugoistočnoj Evropi niži, što ukazuje na regionalne razlike u stepenu rodne ravnopravnosti. Empirijski podaci potvrđuju da raznovrsnost u rukovodstvu doprinosi boljem donošenju odluka, inovativnosti i većoj senzitivnosti prema pacijentima, čime se direktno unapređuje kvalitet zdravstvene zaštite. Zaključak je da Srbija poseduje potencijal da unapredi rodnu ravnopravnost u rukovodstvu zdravstvenih institucija, ali da je za ostvarenje tog cilja neophodno kombinovati zakonske mehanizme, institucionalne reforme i društvenu promenu. Preporuke uključuju razvoj mentorskih programa, uvođenje transparentnih kriterijuma za izbor rukovodilaca, jačanje institucionalne podrške i promenu kulturnih obrazaca kroz edukaciju i javne kampanje.

KEYWORDS / KLJUČNE REČI:

rodna ravnopravnost, rukovođenje, javno zdravlje, žensko liderstvo u zdravstvu.

ACKNOWLEDGEMENT / PROJEKAT:
REFERENCES / LITERATURA:
  1. Babović,M., Rodna ravnopravnost u zdravstvenom sektoru Srbije – stanje i perspektive, Beograd, 2022, 64.
  2. Babović,M., Rodna ravnopravnost u zdravstvenom sektoru Srbije – stanje i perspektive, Beograd, 2022, 75.
  3. Babović,M., Rodna ravnopravnost u zdravstvenom sektoru Srbije – stanje i perspektive, Beograd, 2022, 61.
  4. Babović,M., Rodna ravnopravnost u zdravstvenom sektoru Srbije – stanje i perspektive, Beograd, 2022, 86.
  5. Babović,M., Petrović,M., Indeks rodne ravnopravnosti u Republici Srbiji 2021, Beograd, 2021, 57.
  6. Eurostat, Evropska komisija, 2025, Luxembourg, Izveštaj na Eurostat portalu
  7. Fehir,K., Eriksson,A., Jacobson,Magnus., Dixelius,P., Bačanović,V., Talijan,Sara., Značaj rodne ravnopravnosti – smernice za argumentaciju, 2021, Beograd / Stokholm, od 10 str.
  8. Gavrilović,A.,Trmčić,S., Zdravstveno osiguranje u Srbiji – finansijski održiv sistem, Mladenovac, 2012, 11.
  9. Kajtez,M.,Marjanović,U., Uloga rodne ravnopravnosti u upravljanju projektima, Novi Sad, 2023, 16.
  10. Marinković,M., Marković,N., Simeunović,M., Analiza Zbirnog izveštaja o ostvarivanju rodne ravnopravnosti u Republici Srbiji, Beograd, 2023, 45.
  11. , Žene i muškarci u Republici Srbiji, 2023, Beograd, 35.
  12. Simić, , i saradnici, Rodna ravnopravnost u zdravstvu Srbije – između zakonskog okvira i prakse, Beograd, 2022, 47.
  13. Simić, , i saradnici, Rodna ravnopravnost u zdravstvu Srbije – između zakonskog okvira i prakse, Beograd,2022, 87.
  14. UN Women, Gender Equality in Health Systems: Good Practices from Europe, Istanbul / Beograd, 2021, 29.
  15. Vilić V., Vodič za implementaciju principa rodne ravnopravnosti, Beograd, 2023,28.
  16. Vilić V., Vodič za implementaciju principa rodne ravnopravnosti, Beograd, 2023, 39.
  17. Zakon o rodnoj ravnopravnosti, „Službeni glasnik RS“, 52/2021.