SVET NEJEDNAKE POLNE I RODNE RAVNOPRAVNOSTI

RODNA RAVNOPRAVNOST U SRBIJI I MEĐUNARODNOJ ZAJEDNICI – NAUČNI I REALISTIČKI KONTEKST (2026) [pp. 81-87]  

AUTHOR(S) / AUTOR(I): Višeslav Krsmanović 
Download Full Pdf  
DOI: https://doi.org/10.46793/rravsr.081K
ABSTRACT / SAŽETAK:

Nejednakost ili ravnopravnost muškaraca i žena potiče iz nekoliko formiranih paradigmi. Prvo, različitost jedinki ljudske vrste je deo opšte različitosti u svemiru, planeti Zemlji, biljnom i životinjskom svetu i ljudskoj zajednici. Ta različitost je osnov nejednakosti među subjektima sveta, a u normativnom smislu i različitosti između muškaraca i žena međusobno, ali i unutar ta dva pola.

Čovek kao biološko biće na osnovu anatomsko- fizioloških obeležja i karaktera reprodukcije vrste može se svrstavati u dva posebna polna identiteta, kao muškarac i kao žena. U savremenom društvu, organizovanom u socijalnim procesima odrastanja, polne i psihičke zrelosti, obrazovanja i vaspitanja, formiranja kategorija braka, porodica, naroda, nacija, država, formira niz novih specifičnih različitosti. Na osnovu njih realizuje se kroz podelu rada, društvene uloge, društvene organizacije, pa grupe i institucije zauzimajući pritom različite društvene položaje, prihode, ugled, moć. Pokretom feminizma ovaj istorijski proces socijalizacije stvorio je novu paradigmu pored polne podele na rodove u okviru kojih dobija dodatni društveni identitet.

Radikalizacija pokreta za oslobađanje žena, pre svega kroz razne oblike feminističkih pokreta poslednja dva veka, dovela je do „borbe“ za ravnopravnost polova i rodova, a poslednjih decenija ta borba za ravnopravnost je stvorila pokret „dženderizacije“, Vouk pokret, kansel kulturu, LGBT pokret itd.

Jednakost i ravnopravnost polova i rodova danas je dovela do dubokih promena u životu ljudi, brakova, porodica, naroda, zahvativši sve oblike društvenog života, a posebno društvene svesti. O tome se raspravlja u ovom radu.

KEYWORDS / KLJUČNE REČI:

pol, rod, ravnopravnost

ACKNOWLEDGEMENT / PROJEKAT:
REFERENCES / LITERATURA:
  1. Bek, U. (2002). Rizično društvo, Beograd, Filip Višnjić
  2. Vuksanović, D. (2007). Filozofija medija, Beograd, Čigoja štampa
  3. Zubof, Š. (2022). Doba nadzornog kapitalizma, Beograd, CLIO
  4. Kastels, M. (2000). Uspon umreženog društva, 1-3, Zagreb, Golden marketing
  5. Krsmanović, V. (2021). Sociologija sporta, Beograd, Fakultet za sport
  6. Nešković, S. (2022). Pravni i institucionalni kontekst pozicioniranja Evropske Unije, Beograd, institut za međunarodnu politiku i privredu
  7. Mate, G. i Mate, D. (2023). Mit o normalnom, Beograd, Publik praktum
  8. Mitrović, LJ. (2006). Burdijeova kritika neoliberalne filozofije razvoja, mit o mondijalizaciji i novoj Evropi, Beograd, IFDT
  9. Turen, A. (2011). Nova paradigma za razumevanje današnjeg sveta, Beograd, Službeni glasnik
  10. Stiglic, DŽ. E. (2004). Protivrečnosti globalizacije, Beograd, SBM-X
  11. Hantington, S. (2004). Treći talas, Podgorica, CID
  12. Fukujama, F. (1997). Kraj istorije i poslednji čovek, Podgorica, CID
  13. Černilo, D. (2012). Kosmopolitizam u društvenoj teoriji, Newyork, Palgrave McMilan
  14. Draker, P. (1995). Postkapitalističko društvo, Beograd, Privredni pregled
  15. Čomski, N. (2011). Specijalna dostignuća propagande http://javniservis. nme (19.06.2022.)
  16. Sociološki rečnik (2007). Zavod za udžbenike, Beograd
  17. Rečnik psihologije (2010). Službeni glasnik, Beograd