ANTROPOLOŠKA VIZIJA ČOVEKA… U „PUSTOLINI“ VLADANA RADOVANOVIĆA, „PUSTOJ ZEMLJI“ T. S. ELIOTA I „2001: ODISEJI U SVEMIRU“ STENLIJA KUBRIKA

Mladi filolozi I (2025)[39-51]

AUTHOR(S) / AUTOR(I): Pavle Z. Zeljić

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/MFXVI-2.039Z

ABSTRACT / SAŽETAK:

Rad se bavi komparativnom analizom tri umetnička ostvarenja: poeme Pusta zemlja T. S. Eliota, multimedijalnog romana-poeme Pustolina Vladana Radovanovića, i filma 2001: Odiseja u svemiru u režiji Stenlija Kubrika. Primetna je zajednička tematska okupiranost razvojem čovekove kulture, njenim poreklom i razlozima nastanka, što ih sve dovodi u kontekst suočavanja civilizacije za fizičkim svetom prirode. Tehnološki razvoj eksplicitno se tematizuje u Kubrikovom filmu, a implicitno se javlja u Eliotovoj poemi, i simbolički je predstavljen u Pustolini. Eliotovu poemu možemo u tom smislu sagledati u kontekstu Prvog svetskog rata i krize evropskog građanskog pogleda na svet u svetlu kojeg je poema nastala, dok Pustolinu i 2001: Odiseju u svemiru posmatramo kao produkt društvenog stanja u začecima informatičkog društva. Najzad, dok Radovanović pruža optimističku viziju korespondencije između mikrokosmosa i makrokosmosa, a Eliot – pesimističku viziju kulturne istrošenosti, Kubrik je u većoj meri ambivalentan.

KEYWORDS / KLJUČNE REČI:

Odiseja u svemiru, Pustolina, Pusta zemlja, T. S. Eliot, VladanRadovanović, Stenli Kubrik, komparativna analiza, intermedijalna analiza

ACKNOWLEDGEMENT / PROJEKAT:

REFERENCES / LITERATURA:

  • Auerbah 1969: E. Auerbah, Odisejev ožiljak, Mimezis: prikazivanje stvarnosti u zapadnoj književnosti, Beograd: Nolit, 7–30.
  • Baura 1979: S.M. Baura, T. S. Eliot: Pusta zemlja, u: D. Nedeljković, M. Radović (ur.), Umetnost tumačenja poezije, Beograd: Nolit, 635–665.
  • Bahtin 2009: M. Bahtin, Frojdizam: kritička studija, Beograd: Logos.
  • Bodrijar 1991: Ž. Bodrijar, Simulakrumi i simulacija, Novi Sad: IP Svetovi.
  • Bruks 2018: K. Bruks, Pusta zemlja: analiza, Polja: časopis za književnost i teoriju, LXIII(511), 31–51.
  • Dirks 2011: T. Dirks, 2001: A Space Odyssey (1968), , 17. 10. 2024.
  • Eliot 1977: T. S. Eliot, Izabrane pesme, Beograd: IP „Rad”.
  • Eliot 1991: T. S. Eliot, Tradicija i individualni talenat, u: P. Milosavljević (prir.), Teorijska misao o književnosti, Novi Sad: Svetovi.
  • Janković 2003: I. Janković, Sintezijska umetnost Vladana Radovanovića, Muzikologija, 3, 141–186. , 27. 4. 2024.
  • Jocić, M. Vizuelni elementi u prozi srpske neoavangarde i postmodernizma, , 27. 4. 2024.
  • Kristenson 2007: A. Christenson, Popol Vuh, sacred book of the Quiché Maya people, .
  • Marks 1964: K. Marks, Nemačka ideologija, tom I, Beograd: Kultura.
  • Medić 2006: I. Medić, Sintezijska umetnost Vladana Radovanovića, Koraci, časopis za književnost, umetnost i kulturu, 36(3/4), 31–39.
  • Morgan 1877: L. H. Morgan, Ancient Society, or researches in the lines of human progress from savagery, through barbarism, to civilization, New York: Henry Holt and Company.
  • Mudi 2018: A. D. Mudi, Lek za krizu civilizacije?, Polja: časopis za književnost i teoriju, LXIII(511), 52–56.
  • Oraić Tolić 1990: D. Oraić Tolić, Teorija citatnosti, Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.
  • Radovanović 1968: V. Radovanović, Pustolina, Beograd: Nolit.
  • Radovanović 2006: V. Radovanović, Kiš o Pustolini: komentari, Koraci, časopis za književnost, umetnost i kulturu, 36(3/4), 131–137.
  • Stambolić 1973: M. Stambolić, Velika kosmološka poema, Savremena poezija, Beograd: Nolit, 545–549.
  • Hajdeger 2000: M. Hajdeger, Čemu pesnici?, Šumski putevi, Beograd: Plato, 205–254.