HUMAČKA PLOČA: NOVO ČITANJE I ISTORIJSKA KONTEKSTUALIZACIJA

Mladi filolozi I (2025)[61-77]

AUTHOR(S) / AUTOR(I): Žarko B. Veljković

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/MFXVI-1.061V

ABSTRACT / SAŽETAK:

Humačka ploča jeste najstariji poznati srpski ćirilski natpis, na (staro)srpskom jeziku. U radu se daje njeno novo čitanje i istorijska kontekstualizacija. U prevodu glasi: † U ime Oca i Sina i Svetoga duha! Ovo ovde jeste crkva (Sv.) ’anđela Mihovila’ (arhanđela Mihaila). Podigao ju je (gospodar) Krsmir, sin (gospodara) Grgura, za (ovu) župu ’Vruj’ (Ruljaš), sa svojom ženom (gospođom) Pavicom. (Gospodar) Grgur sa natpisa prepoznaje se kao podžupan Grgur u Neretljanskoj oblasti u tekstu jedne latinske darovnice, iz perioda 1080–1090. g. Na taj način se precizira i hronološka granica prelaska grupe *vꭌ(-) > u(-) u starom srpskom jeziku – na vreme pre početka 12. v.

KEYWORDS / KLJUČNE REČI:

Humačka ploča, epigrafika, srpski jezik, Srbi, Neretljanska oblast

REFERENCES / LITERATURA:

  • Alerić 1988: D. Alerić, Hercegovački toponim Tribižet, Trebižet ili Trebižat, Filologija, 16 (1988), 1–12.
  • Alerić 1993: D. Alerić, Neobično hercegovačko riječno ime Mlade ili Mladi, Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 19–1 (1993), 51–61.
  • Anđelić 1985: P. Anđelić, Tko bi mogli biti Bret i Krsmir sa Humačke ploče?, u: A. Zelenika (ured.), 100 godina Muzeja na Humcu (1884–1984), Ljubuški: SIZ kulture općine Ljubuški, 165–168.
  • Belić 1976: A. Belić, Istorija srpskohrvatskog jezika – Fonetika, Beograd: Naučna knjiga.
  • Bešlagić 1986: Š. Bešlagić, Ktitorski ćirilički natpis u Humcu kod Ljubuškog, Južnoslovenski filolog, XLII (1986), 129–136.
  • Bogićević 1975: V. Bogićević, Pismenost u Bosni i Hercegovini: od pojave slovenske pismenosti u IX veku do kraja austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini 1918. godine, Sarajevo: Veselin Masleša.
  • Vego 1956: M. Vego, Humačka ploča (najstariji ćirilski spomenik u Bosni i Hercegovini (X ili XI stoljeće), Glasnik Zemaljskog muzeja, Arheologija – nova serija, sv. XI, 41–61.
  • Vego 1–4 1962–1970: M. Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, 1–4, Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
  • Velčeva 1991: B. Velčeva, Humačkata ploča, Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku, 33 (1991), 61–63.
  • Veljković 2008: Ž. Veljković, Srpsko ime Uroš iz dalmatskog vrela, Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor, knj. 74 (2008) sv. 1–4, 63–95.
  • Veljković 2014: Ž. Veljković, Etimologija poleonima Bar, Keria: Studia Latina et Graeca, letnik XVI, številka 2 (2014), 61–74.
  • Veljković 2017: Ž. B. Veljković, Imena nekolikih predslovenskih reka: Đetinja, Uvac, Rzav i moguće Panica, Oktoih: Časopis Odjeljenja za srpski jezik i književnost Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori”, VII/8 (2017), 33–46.
  • Veljković 2018: Ž. B. Veljković, Još jednom o natpisu popa Tҍhodraga iz Lištanâ kod Livna [osvrt na članak Marić i dr., „Pop Tjehodrag i njegov natpis”, Povijesni prilozi 33, 2007, 9–32], Teološki pogledi / Theological Views, LI (2/2018), 275–317.
  • Vuletić Vukasović 1888: V. Vuletić Vukasović Starobosanski natpisi u Bosni i Hercegovini, Vjesnik Hrvatskoga arkeologičkoga društva, X (1888), 16–19.
  • Grickat 1985: I. Grickat, Jezička analiza južnoslovenskih abagara, Južnoslovenski filolog, 41 (1985), 35–64.
  • Grković 1977: M. Grković, Rečnik ličnih imena kod Srba, Beograd: Vuk Karadžić.
  • Damjanović 2019: S. Damjanović, Izabrani filološki radovi, Cetinje: Fakultet za crnogorski jezik i književnost.
  • Daničić 1–3 1862–1864: Đ. Daničić, Rječnik iz književnih starina srpskih, 1–3, Beograd: Knjažesko srpska knjigopečatnja.
  • Daničić i dr. I–XXIII 1880–1976: Đ. Daničić i dr., Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I–XXIII, Zagreb: Jugoslavenska akademija nauka i umjetnosti.
  • Dikanž i dr. I–IX 1883–1887: Charles Dufresne Ducange et al., Glossarium mediæ et infimæ Latinitatis I–IX, Niort: Léopold Favre.
  • Dragojlović 1971: D. Dragojlović, Marko Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1962–1964, knjige I–III (prikaz), Balcanica, II (1971), 380–381.
  • Đerić 1914: V. Đerić, O srpskom imenu po zapadnijem krajevima našega naroda. Biograd: Štamparija Dositije Obradović.
  • Jireček 1904: K. Jireček, Die Romanen in den Städten Dalmatiens während des Mittelalters, III, Wien: C. Gerolds’ Sohn.
  • Kazasola 2011: R. Casasola, Le acque di Muzzana del Turgnano: I fiumi, le rogge e un’origine comune, Ad undecimum: Annuario, anno 2011, 52–59.
  • Kazasola 2017: R. Casasola, I molini di Muzzana nelle relazioni dei provveditori di Marano, Ad undecimum: Annuario, anno 2017, 1–6.
  • Kardaš 2014: M. Kardaš, Konkordancijski rječnik ćiriličnih natpisa srednjovjekovne Bosne, Sarajevo: Društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije.
  • Kardaš 2015: M. Kardaš, Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike, Sarajevo: Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu.
  • Kostrenčić i dr. 1967: M. Kostrenčić i dr., Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, I (743–1100), Zagrabiae: Academia scientiarum et artium Slavorum meridionalium.
  • Kurc i dr. 1–4 1958–1997: J. Kurz et al., Slovnik jazyka staroslověnského, 1–4, Praha: Československá akademie věd.
  • Ligorio 2014: O. Ligorio, Problem leksičke stratifikacije u adrijatistici (doktorski rad), Zadar: Sveučilište u Zadru.
  • Loma 1985: A. Loma, Iz toponimije Srbije 1–4, Onomastički prilozi, knj. VI (1985), 105–118.
  • Loma 1990: A. Loma, Rani slojevi hrišćanskih toponima na starosrpskom tlu, Onomatološki prilozi, knj. HI, 1–18.
  • Luis, Šort 1891: C. T. Lewis, C. Short, A Latin Dictionary, Oxford: Clarendon press.
  • Marković 1954: M. Marković, Epitaf Petra Crnog, Starohrvatska prosvjeta, god. III br. 3, 31–51.
  • Miklošič 1858: F. Miklosich, Monumenta Serbica spectantia historiam Serbiae, Bosnae, Ragusii, Viennae: Braumüller.
  • Mihejev 2021: S. M. Miheev, Estь li glagoličeskie bukvы v dvuh nadpisяh iz Bosnii i Gercegovinы i na kamnяh iz dolinы Bregalьnicы?, StudiaSlavicaetBalcanicaPetropolitana, 2 (30) 2021, 105–115.
  • Mladenović 1978: A. Mladenović, Prilog tumačenju izmene inicijalnog v– sa slabim poluglasnikom u jednom delu srpskohrvatskog jezika, Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku, XXI/2, 7–18.
  • Mošin 1966: V. Mošin, Najstarata kirilska epigrafika, Ohrid: Slovenska pismenost.
  • Mrgić Radojčić 2005: J. Mrgić Radojčić, Povelja bana Tvrtka kojom potvrđuje baštinske posede knezu Vlatku Vukoslaviću, Stari srpski arhiv, 4 (2005), 99–114.
  • Mulaosmanović 2009: E. Mulaosmanović, Fonetsko-fonološke i morfološke osobitosti Humačke ploče, Istraživanja, 4, 129–145.
  • Nakaš 2011: L. Nakaš, Konkordancijski rječnik ćirilskih povelja srednjovjekovne Bosne, Sarajevo: Društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije, Filozofski fakultet u Sarajevu.
  • Nikić 1999: A. Nikić, Humačka ploča i njezine poruke. u: S. Vrljić (ured.), Mostarski dani hrvatskog jezika, Mostar: Institut za hrvatski jezik, književnost i povijest, Filozofski fakultet u Mostaru, Pedagoški fakultet u Mostaru, 209–248.
  • Nikić 2000–2001: A. Nikić, Srednjovjekovni franjevački samostani u Hercegovini, Hercegovina, 6–7 (14–15) 2000–2001, 203–223.
  • Nikić 2001: A. Nikić, Sakralna baština i Humačka ploča Ljubuškog kraja u srednjem vijeku, Mostar: Franjevačka knjižnica i arhiv u Mostaru.
  • Nikić 2019: A. Nikić, Samostani humačkih franjevaca, Susreti, br. 13 (2019), 210–295.
  • Nosić 1985: M. Nosić, Humačka ploča, u: A. Zelenika (ured.), 100 godina Muzeja na Humcu (1884–1984), Ljubuški: SIZ kulture općine Ljubuški, 159–164.
  • Nosić 2001a: M. Nosić, Humačka ploča, Rijeka: Hrvatsko filološko društvo – Rijeka.
  • Nosić 2001b: M. Nosić, Jezikoslovne studije, Rijeka: Hrvatsko filološko društvo – Rijeka.
  • Nosić 2010: M. Nosić, Srednjovjekovni jezični spomenici ljubuškoga kraja, Rijeka: Maveda.
  • Nosić 2017: M. Nosić, Humačka ploča, u: R: Jolić (ured.), Humački zbornik (Radovi sa znanstvenog skupa povodom 150 godina od početka izgradnje franjevačkog samostana na Humcu, 20. i 21. listopada 2017), II, Mostar: Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja Blažene D‌jevice Marije, Franjevačka knjižnica – Mostar, 1–5.
  • Nosić, HKV 2023: M. Nosić. Humačka ploča. ‹https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/24874-m-nosic-humacka-ploca.html, https://www.hkv.hr/images/stories/Davor-Slike/11/HUmacka_ploca.png›. 14. 6. 2024.
  • Ostojić 1960: I. Ostojić, Kad je osnovan samostan Sv. Petra u Selu, Starohrvatska prosvjeta, god. III br. 7, 143–157.
  • Pašić 2009: I. Pašić, Predslavenski korijeni Bošnjaka, knj. II (Mile i moštre: ilirsko-gotski korijeni bosanske vladarske dinastije, stećaka i Crkve bosanske), Sarajevo: samizdat.
  • Poljak Makaruha 1991: D. Poljak Makaruha, Kratki pregled pisane riječi na tlu Herceg-Bosne od prvih zapisa u kamenu do početka 20. stoljeća i pojave modernih strujanja u književnosti, Fluminensia, god. 3 (1991) br. 1–2, 140–160.
  • Rački 1881: F. Rački, Najstarija hrvatska ćirilicom pisana listina, Starine JAZU, 13, 197–210.
  • Rodić, Jovanović 1986: N. Rodić, G. Jovanović, Miroslavljevo jevanđelje, Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti.
  • Rupčić 1961: B. Rupčić, Ubikacija Vrulje, stare, dosad nepoznate župe kod Ljubuškoga, Rad JAZU, knj. 10 (1961), 265–284.
  • Rupčić 1985: B. Rupčić, Humačka ploča, u: A. Zelenika (ured.), 100 godina Muzeja na Humcu (1884–1984), Ljubuški: SIZ kulture općine Ljubuški, 141–157.
  • Rupčić 2001: B. Rupčić, Humačka ploča, Hrvatska misao, br. 21, 1–17.
  • Savić 2016: V. Savić, O jedinstvu srpske redakcije staroslovenskoga jezika u vremenu Stefana Nemanje, u: M. Radujko (ured.), Stefan Nemanja – Prepodobni Simeon Mirotočivi: Zbornik radova, I, Cetinje, Berane, Beograd: Mitropolija crnogorsko-primorska, Cetinjski manastir, Eparhija budimljansko-nikšićka, manastir Đurđevi Stupovi, Institut za srpski jezik SANU, Institut za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu, 307–344.
  • Skok 1934: P. Skok, Dolazak Slovena na Mediteran, Split: Jadranska straža.
  • Skok 1–3 1971–1973: P. Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, 1–3, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
  • Stefanović, Kovačević 1978: D. Stefanović, R. Kovačević, Jezičke razlike između Matičinog i Eninskog apostola, Južnoslovenski filolog, 34 (1978), 149–168.
  • Tomić, Arheološki muzej – Humac 2023: Z. Tomić, Kosača cultural route (ured.). Arheološki muzej Humac. ‹https://kosaca.ba/objekt/arheoloski-muzej-humac/, https://kosaca.ba/wp-content/uploads/2021/06/arheoloski-muzej-humac-1024×889.jpg›. 14. 6. 2024.
  • Tomović 1974: G. Tomović, Morfologija ćiriličkih natpisa na Balkanu. Beograd: Istorijski institut.
  • Truhelka 1889: Ć. Truhelka, Bosančica – prinos bosanskoj paleografiji, Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, I–4, 65–83.
  • Truhelka 1894: Ć. Truhelka, Die Bosančica, Wissenschaftliche Mitteilungen aus Bosnien und der Herzegowina, 2, 357–375.
  • Ćorić 2020: D. Ćorić, Rana glagoljska epigrafika kao sastavnica materijalnih kultura karolinškog i bizantskog utjecaja (diplomski rad), Zadar: Sveučilište u Zadru.
  • Fučić 1982a: B. Fučić, Glagoljski natpisi, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
  • Fučić 1982b: B. Fučić, Glagoljica na natpisima u Bosni i Hercegovini, Nova et vetera, 1–2, 255–267.
  • Čigoja 2014: B. Čigoja, Najstariji srpski ćirilski natpisi, XI–XV vek (grafija, ortografija i jezik), Beograd: Čigoja štampa.
  • Džino 2023: D. Džino, Early medieval Hum and Bosnia, ca. 450-1200: Beyond myths, Abingdon UK: Routledge.
  • Šimić 2014: M. Šimić, Jezik i grafija bosansko-humskih natpisa, Filologija, 62 (2014), 203–219.