FLUIDNE GRANICE DIJASPORIČNOG IDENTITETA: KOSA KAO PARADIGMA RASE U ROMANU „AMERIKANA“ ČIMAMANDE NGOZI ADIČI

Jezik, književnost i empatija (2025) (94-108. стр.)

АУТОР(И) / AUTHOR(S):Aleksandra Đorđević 

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/LLE25.094DJ

САЖЕТАК / ABSTRACT:

Amerikana, treći roman najpoznatije nigerijske spisateljice Čimamande Ngozi Adiči, otvara prostor za promišljanje pitanja migracije, bikulturalnosti, dijaspore i hibridnog identiteta, prateći formativne putanje dvoje protagonista – Ifemelu i Obinzea. Dekonstruišući stereotipni zaplet u zapadnom bildungsromanu, Adiči odbacuje uvrežene narative o Africi kao prostoru „plemenitih divljaka”, gradeći narativ u kojem likovi nisu egzotični objekti već višeslojni subjekti svojih priča. Jedno od centralnih pitanja romana predstavlja kompleksno fanonovsko pitanje asimilacije „crnog objekta belom subjektu” koje Adiči u ovom romanu obrađuje kroz niz uvida i konceptualnih skica, ali se bez sumnje posebno izdvaja problematizacija afro-kose – šta ona znači istorijski, politički, kulturološki. Polazeći od ove palimpsestične metafore, rad istražuje način artikulacije hibridnog dijasporičnog identiteta, uzevši u obzir suočavanje sa rasizmom, seksizmom i klasnim barijerama u savremenim zapadnim društvima. Naizgled trivijalna tema u romanu dobija višeslojnu simboliku: kosa postaje mesto otpora, identitetske borbe, ali i svakodnevnog taktičkog prilagođavanja ne-belih žena belačkim normama na američkom kontinentu. Analiza romana Amerikana kroz faktore koji potencijalno definišu iskustvo crne žene u zapadnom svetu predstavlja izuzetno plodno polazište za promišljanje tema relevantnih za fluidnost i statičnost identitetskih granica u svetlu rasne diskriminacije, pa se može reći da nudi okvir za literarnu empatiju, tj. razumevanje sveta izvan sopstvenih identitetskih ograničenja.

КЉУЧНЕ РЕЧИ / KEYWORDS:

identitet, rasa, afro-kosa, postkolonijalizam, Čimamanda Ngozi Adiči

ПРОЈЕКАТ / ACKNOWLEDGEMENT:

ЛИТЕРАТУРА / REFERENCES:

  • Adiči, Č. N. (2014). Amerikana. Beograd: Laguna.
  • Asbeck, S., Riley-Prescott, C., Glaser, E., & Tosti, A. (2022). Afro-ethnic hairstyling trends, risks, and recommendations. Cosmetics, 9(1), 17. https://doi.org/10.3390/cosmetics9010017
  • Assmann, J. (1995). Collective memory and cultural identity. New German Critique, 65, 125–133. https://doi.org/10.2307/488538
  • Bhabha, H. K. (1994). The location of culture. Routledge.
  • Brown, D. (2011, July 8). Afro-Colombian women braid messages of freedom in hairstyles. The Washington Post. https://www.washingtonpost.com/lifestyle/style/afro-colombian-women-braid-messages-of-freedom-in-hairstyles/2011/07/08/gIQA6X9W4H_story.html
  • Bush, B. (1996). History, memory, myth? Reconstructing the history of Black women in the African diaspora. Nature, Society, and Thought, 9(4), 419–446.
  • Byrd, A. D., & Tharps, L. L. (2001). Hair story: Untangling the roots of Black hair in America. St. Martin’s Press.
  • Fanon, F. (1961). The wretched of the Earth (R. Philcox, Trans.). Grove Press. (Original work published 1961)
  • Fanon, F. (1986). Black skin, white masks (C. L. Markmann, Trans.). Pluto Press. (Original work published 1952)
  • Griffin, C. (2019, July 3). How natural Black hair at work became a civil rights issue. JSTOR Daily. https://daily.jstor.org/how-natural-black-hair-at-work-became-a-civil-rights-issue/
  • Habila, H. (2011). Introduction. In H. Habila (Ed.), The Granta book of the African short story (pp. vii–xv). Granta Books.
  • Johnson, T., & Bankhead, T. (2014). Hair it is: Examining the experiences of Black women with natural hair. Open Journal of Social Sciences, 2(1), 86–100. https://doi.org/10.4236/jss.2014.21010
  • Lešić, Z. (2003). Nova čitanja: Poststrukturalistička čitanka. Buybook.
  • Nora, P. (1989). Between memory and history: Les lieux de mémoire. Representations, 26, 7–24. https://doi.org/10.2307/2928520
  • Rodriguez, I. (2017). Reimagining African authenticity through Adichie’s imitation motif (Master’s thesis, Florida International University). FIU Electronic Theses and Dissertations. https://digitalcommons.fiu.edu/etd/3425/
  • Rushdie, S. (2010). Imaginary homelands. Vintage Random House.
  • Said, E. W. (1979). Orientalism. Vintage Books.
  • Todorović, I. (2012). Dijahronijska analiza nekih aspekata drugosti u anglofonoj književnosti [Doktorska disertacija, Filološki fakultet, Univerzitet u Beogradu].
  • Villanova, I. (2018). Deconstructing the ‘single story’: Chimamanda Ngozi Adichie’s Americanah. From the European South, 3, 85–98.