MARGINALIZAM I METATEATRALNOST U DRAMAMA TENESIJA VILIJAMSA

Marginalizam u religiji, nauci, filozofiji i umetnosti (2025) (pp. 247-256) 

 

АУТОР(И) / AUTHOR(S): Vladislava Gordić Petković

 

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/841115.XXV.247GP

САЖЕТАК / ABSTRACT:

Uticaj Tenesija Vilijamsa na razvoj američke drame dvadesetog veka ogleda se u ja- snom opredeljenju ovog značajnog autora da se pozabavi svojim društvenim okruženjem na višeslojan način. Senzibilitet za socijalne probleme inherentan je deo književne tradi- cije američkog Juga kojoj je Vilijams pripadao, a u čijim okvirima su centar i margina bili na specifičan način problematizovani iz više razloga i zbog više različitih faktora: istorijskih, klasnih i rasnih. Vilijamsova spremnost da se pozabavi marginalnošću jedin- stven je slučaj u američkoj drami, jer ga upravo tema skrajnutog, izolovanog i podvo- jenog pojedinca prisiljava da zaplet uspostavi na razmeđi realističke socijalne drame s jedne i teatra apsurda sa druge. Spremnost da predstavi marginalnost i kao socijalnu i kao psihopatološku kategoriju, a opet nesklonost da amnestira i umanji destruktivni uti- caj sredine, Tenesija Vilijamsa svrstava u dramske pisce čija nova čitanja otkrivaju nove slojeve značenja zavisno od toga da li su prioriteti interpretacije uspostavljeni u okviri- ma istorijskih, ekonomskih, sociopsiholoških ili ideoloških nastojanja da se razgraniče centar i margina.

Marginalnost se u dramama ovog američkog pisca tematski koncipira kao pokušaj socijalne integracije različitosti: Vilijamsovi protagonisti nastoje da se uklope u okruže- nje tako što sva svoja odstupanja od konvencija prikrivaju i maskiraju. Sa izuzetkom Teto- virane ruže, koja marginalizaciji i otpadništvu pristupa na inventivan način i u okvirima dobronamerne satirizacije multietničkog predloška, drame Tenesija Vilijamsa suočenje marginalca i poretka mahom prikazuju u tragičnom svetlu.

КЉУЧНЕ РЕЧИ / KEYWORDS:

Tenesi Vilijams, marginalizam, retorika, otpadništvo.

ПРОЈЕКАТ / ACKNOWLEDGEMENT:

ЛИТЕРАТУРА / REFERENCES:

  • Bigsby, C. W. E. (1992). Modern American Drama, 1945-1990. New York: Cambridge University Press.
  • Bloom, H. (ed). (1987). Modern Critical Views: Tennessee Williams. Chelsea House Pub- lishers.
  • Gordić Petković, V. (2014). Tematizacija marginalnosti u dramama Tenesija Vilijamsa. U: Biljana Mišić Ilić i Vesna Lopičić (ur.). Jezik, književnost, marginalizacija. Niš: Filozofski fakultet u Nišu, 121-131.
  • Gordić Petković, V. (2021). Marginalci i otpadnici u dramama Tenesija Vilijamsa: ritu- alno kažnjavanje drugog. U: Ivana Živančević Sekeruš i drugi (ur.). Susret kultura. Novi Sad: Filozofski fakultet u Novom Sadu, 223-234.
  • Falk, S. L. (1961). Tennessee Williams. New Haven: College and University Press. Haley, E. D. (1998). Certain Moral Values: A Rhetoric of Outcasts in the Plays of Tennessee Williams. Tuscaloosa: The University of Alabama Press.
  • Luburić Cvijanović, A. (2021). Osetljiva ravnoteža: o centru i margini u postkolonijalnoj književnosti. Književna istorija, 174, 255-272.
  • Morton, C. (2012). Not Like All the Other Horses: Neurodiversity and the Case of Rose Williams. The Tennessee Williams Annual Review, 13, 2012. http://www.tennessee- williamsstudies.org/journal/work.php?ID=113 [8. 4. 2025.]
  • Murphy, Brenda A. (2005). Tennessee Williams. In David Krasner, Ed. A Companion to Twentieth-century American Drama. Blackwell, 175-191.
  • Schopler, E. et al. (1998). Asperger Syndrome or High-Functioning Autism? New York: Plenum Press.
  • Veblen, T. ([1899] 2013). The Theory of the Leisure Class. Project Gutenberg eBook. http://www.gutenberg.org/files/833/833-h/833-h.htm
  • Williams, T. (2000). Plays 1937-1955. New York: Literary Classics of the United States, Inc.