BEZBEDNOST I ZDRAVLJE NA RADU SA ZDRAVSTVENO-MEDICINSKOG I TEHNIČKOBEZBEDNOSNOG ASPEKTA, EKOLOGIJE I ZAŠTITE OD POŽARA (2025) [155-160]
AUTHOR(S) / AUTOR(I): Milena IVANOVIĆ
Download Full Pdf 
DOI: 10.46793/HSE25.155I
ABSTRACT / SAŽETAK:
U neposrednoj okolini Kombinata aluminijuma u Podgorici (KAP) nalazi se deponija crvenog mulja. Ovo odlagalište još uvijek predstavlja jedno od najznačajnijih ekoloških opterećenja ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu.
Crveni mulj je opasni nusproizvod koji je nastao tokom procesa proizvodnje aluminijuma iz boksita, a istovremeno je i potencijalno ležište sekundarnih mineralnih sirovina.
Prve količine crvenog mulja nastale su 1969. godine, kada je fabrika izgrađena, a kako su kontinuirano odlagane nove količine, procjenjuje se da u tim bazenima ima oko 7,5 miliona tona ovog otpada, čija je eksploataciona površina 45 000 m2. Ove značajne količine crvenog mulja predstavljaju potencijalni resurs za ekstrakciju sekundarnih sirovina.
Na osnovu hemijskih i radioloških analiza crveni mulj se sastoji od neorganskih komponenti, kao što su oksidi Al, Fe, Si, Ca i Ti što mu daje crvenu boju. Osim oksida, zastupljeni su i hidroksidi, od kojih najviše ima NaOH. U tragovima su nađeni i plemeniti metali (Ag i Au), lantanoidi i aktinoidi i radioaktivni metali.
Bazen crvenog mulja je od 2005. godine mijenjao vlasničku strukturu, a od 2014. godine je u vlasništvu beranske firme „Weg Kolektor“.
Problem upravljanja crvenim muljem je složen zbog potencijalnih ekoloških, ekonomskih, društvenih i tehničko bezbjedonosnih implikacija, jer se radi o materijalu visokog alkaliteta, čije neadekvatno odlaganje može izazvati još veću kontaminaciju vode, vazduha i zemljišta.
Uprkos izazovima, crveni mulj ima značajan potencijal za reciklažu i ekstrakciju sekundarnih mineralnih sirovina što može biti šansa za unapređenje crnogorske privrede. Njegova bogata mineralna kompozicija omogućila bi primjenu u cementnoj industriji, izradi građevinskih materijala i remedijaciji kontaminiranog tla.
Istraživanja su usmjerena na razvoj tehnologija za smanjenje štetnih uticaja i povećanje njegove ekonomske isplativosti.
Crveni mulj je direktno povezan sa energetikom, kako kroz sam proces proizvodnje aluminijuma, koji je energetski izuzetno zahtjevan, tako i kroz potencijalne načine za smanjenje ekoloških problema povezanih sa ovim muljem, uključujući istraživanje mogućnosti za njihovu upotrebu u industrijske svrhe.
Ovaj rad razmatra ekološke karakteristike crvenog mulja i mogućnosti održivog upravljanja, s ciljem da pruži pregled aktuelnih rješenja i inovacija koje doprinose smanjenju njegovog uticaja na životnu sredinu uz implementaciju ekoloških standarda i procesa.
Reciklaža crvenog mulja predstavlja veliki izazov zbog njegovog složenog hemijskog sastava, velike količine i potencijalne toksičnosti. Međutim, postoje različita tehnološka rešenja koja mogu pomoći u njegovom iskorišćavanju i bezbjednom uklanjanju ili sanaciji.
Dominantna rješenja su:
– proizvodnja geopolimernih materijala koji koji imaju široku primjenu u građevinarstvu,
– ekstrakcija metala, Fe, Al, Ti i rijetkih zemnih metala,
– dodatak asfaltnoj masi i
– dobijanje termički otpornih mineralnih vlakana, koja imaju široku industrijsku primjenu
Izazovi i ograničenja:
-visoka alkalnost crvenog mulja (pH = 10 – 13) može ograničiti njegovu direktnu primjenu,
– velike količine crvenog mulja predstavljaju logistički problem, prevashodno zbog skladištenja i transporta i
– neka od ovih rešenja mogu biti skupa i zahtijevaju složene istraživačke projekte.
KEYWORDS / KLJUČNE REČI:
crveni mulj, reciklaža, ektrakcija, zaštita životne sredine.
REFERENCES / LITERATURA:
- Bešović S, 2023, „Ispitivanje sorpcije jona teških metala na geopolimernim materijalima“, 2-15, 35-40, 47.
- Goranović S, 2021, „Ispitivanje mehanizma i kinetike sorpcije teških metala na geopolimernim materijalima“, 2-17, 45-52.
- Radusinović S, “Mikroelementi I elementi rijetkih zemalja u crvenim boksitima Crne Gore – ekonomski I naučni značaj”
- Vukčević M, Bošković I, Grudić V., 2013, “Karakteristike geopolimera na bazi crvenog mulja kao komponente za izradu građevinskih materijala”, 3-10
- Joseph, Davidovits. 1992. geopolymers: Inorganic polymeric new materials. Journal of Thamal Analysis, Vos 37, 1633-1656
- 2006. What are geopolymers? Current state of research and technology, the opportunities they offer, and their significance for precast industry. Betonwerk und fertigteil – technik/ concrete Precasting Plant and Technology
- Sturm P., Gluth G.J.G., Brouwers H.J.H., Kühne H.C. (2016) Synthesizing one-part geopolymers from rice husk ash. Construction and Building Materials 124:961-966.
- Kosor T, (2017) Sinteza i karakterizacija geopolimera temeljnih na letećem pepelu, Doktorska disertacija
- Davidovits J., (1999) Proc. 2nd Intern. Conf. „Geopolymere ‘99”, France
- Feng, D., Provis, J. L., & Deventer, J. S. (2012). Thermal Activation of Albite for the Synthesis of One‐Part Mix Geopolymers. Journal of the American Ceramic Society, 95(2), 565-572