GRADSKI CENTAR I ŽELEZNIČKA STANICA (2): URBANISTIČKI PODSETNIK O ODSUSTVU NJIHOVIH PROSTORNIH VEZA U SRBIJI I O POTREBI ISPITIVANJA, PLANIRANJA I STVARANJA TAKVIH VEZA

Urbanizam i održivi razvoj (2025) [pp. 241-248]

AUTHOR(S) / AUTOR(I): Miodrag Ferenčak

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/Urbanizam25.241F

ABSTRACT / SAŽETAK:

Dvadeset prvi vek će predstavljati veliki povratak železnice u raznim oblicima na urbanu (i urbanističku) scenu. Bitan impuls ovog razvoja jesu (ili će biti gde još nisu) pruge za vozove velikih brzina i privilegovana mesta njihovih stanica. Kao što su u drugoj polovini 19. veka železnička mreža i njene stanice imale značajan uticaj na strukturu naselja u državnoj mreži, tako je i glavna železnička stanica snažno uticala na formiranje unutrašnje mreže ulica i urbanističke reprezentativnosti javnih prostora na osama najprestižnijih gradova. Međutim, te stanice su uvek čvorovi koji povezuju i jačaju mrežu stanica regionalnih i lokalnih vozova,  a u gradu šalju razvojne impulse u čitavu širu mrežu ulica i blokova . S obzirom da se u gradovima Srbije (i većim i manjim) i u njihovim urbanističkim planovima i akcijama, ovaj proces planiranog prilagođavanja ne primećuje dovoljno (ili nikako)- umesno je ukazati na moguće početke za potrebne detaljne i akcione studije. Ovde je ilustrovan samo početni idejni element takvih mogućih zadataka, na primeru prostora Subotice, Novog Sada, Beograda, Kragujevca, Niša i Leskovca (koi su verovatne stanice za vozove velikih brzina na „Evropskom koridoru 10“, i na glavnoj osi razvoja Srbije), sa uverenjem da mesni urbanisti i institucije, uz javne ankete i konkurse, to mogu (i treba) da formiraju ispravnije i efektnije, kao svoj aktuelni doprinos.

KEYWORDS / KLJUČNE REČI:

povratak železnice; glavna železnička stanica; gradski centar; prostor povezivanja, javni konkursi.

REFERENCES / LITERATURA: