PREDUZETNIČKI ANGAŽMAN ŽENA U SRBIJI SA POSEBNIM OSVR­TOM NA RURALNA PODRUČJA – STANJE I PRIORITETI

RODNA RAVNOPRAVNOST U SRBIJI I MEĐUNARODNOJ ZAJEDNICI – NAUČNI I REALISTIČKI KONTEKST (2026) [pp. 147-173]  

AUTHOR(S) / АУТОР(И): Vladan Vučić 
Download Full Pdf  
DOI: https://doi.org/10.46793/rravsr.147V
ABSTRACT / САЖЕТАК:

Predmet istraživanja u radu je sagledavanje stanja preduzetničkog angažmana žena sa posebnim fokusom na ruralna područja u Republici Srbiji, sa ciljem da se uoče promene, dostignuća, izazovi, kao i potencijali preduzetništva žena na koje se budućim politikama treba usmeriti. Metodološku osnovu rada čine zvanični podaci Agencije za privredne registre Republike Srbije, Republičkog zavoda za statistiku kao i podaci iz Izveštaja o ženskom preduzetništvu za 2024/2025. godinu Globanog monitora preduzetništva (GEM). U radu je izvršena komparativna analiza stanja i dostignutog nivoa ženskog preduzetništva u Srbiji u odnosu na posmatrane zemlje u regionu (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija, Mađarska), prema pokazateljima grupisanih u ekonomske i socio-ekonomske faktore. Rezultati istraživanja potvrđuju da je žensko preduzetništvo zaista postalo globalni fenomen, sa stabilnim rastom iz godine u godinu, koji je karakterističan i za Srbiju. Očekivani rezultati potvrđuju da žene u biznisu imaju značajan uticaj na svoje porodice, zajednice i ekonomije tako što podstiču ekonomski rast, unapređuju društvenu jednakost i komercijalizuju inovativne proizvode i usluge. Međutim, rezultati pokazuju da su, u poređenju sa muškarcima, žene i dalje nedovoljno zastupljene u preduzetničkoj zajednici. Žene se i dalje suočavaju sa značajnim preprekama u širenju svojih biznisa, uključujući nedostatak pristupa kapitalu, društvena ograničenja i nesrazmerno veće obaveze u brizi o porodici. Ono što predstavlja poseban izazov za ženska preduzeća u Srbiji je njihova održivost. Izvedeni zaključci su značajni za identifikikaciju određenih slabosti, kao i za definisanje preporuka koje bi trebalo da budu područje budućih intervencija kreatora i donosioca javnih politika, lidera preduzetničkih ekosistema, usmerenih na osnaživanje ženskog preduzetništva, ekonomskog rasta, ravnomernog ruralnog i regionalnog razvoja u funkciji integralnog održivog razvoja.

KEYWORDS / КЉУЧНЕ РЕЧИ:

žensko preduzetništvo, javne politike, privredni rast, održivi razvoj, Srbija, ruralna područja

ACKNOWLEDGEMENT / ПРОЈЕКАТ:
REFERENCES / ЛИТЕРАТУРА:
  1. Aleksić, , Berber, N., Slavić, A., & Gašić, D. (2023). Relacije između posvećenosti zaposlenih, korporativne društvene odgovornosti i organizacionog građanskog ponašanja u Srbiji. Economics of Enterprise, 71(7-8), 428-436. https://doi.org/10.5937/EKOPRE2308428A
  2. Alhothali, G.T., & Al-Dajani, H. (2022). Emotions and Resilience in Saudi Women’s Digital Entrepreneurship during the COVID-19 Sustainability, 14, 8794. https://doi.org/10.3390/su14148794
  1. Alkharafi, N. (2024). The role of women in driving national innovation and entrepreneurship through entrepreneurial ecosystems. Journal of Innovation &Knowledge, 9(4), 100550.
  2. Acs, J., Sameeksha, D., & Hessels, J. (2008). Entrepreneurship, economic development and institutions. Small Business Economics, 31, 219–234
  3. Babović, (2012). Polazna studija o preduzetništvu žena u Srbiji. Beograd: UN Women. Dostupno na: https://secons.net/wp-content/uploads/2022/01/87-publication.pdf
  4. Babović, M., Vladisavljević, M., Vuković, O., Stević, M., Obradović, J., Veljković, T., Čvorić, J. (2023). Preduzetništvo žena u Srbiji, 10 godina kasnije. Beograd: SeSons.
  5. Barnabas, G. P., Gladys, J., & Iwowari, B. G. A. (2022). Female Entrepreneurship: A Driver of Socio-Economic Activities. International Journal of Research and Innovation in Social Science, 6(7), 663-666.
  6. Barro, R. D. (1990). Government Expenditure in a Simple Model of Endogenous Growth. Journal of Political Economy, 98(5), 103-125.
  7. Dimitrijević, M., Ristić, L. & Bošković, N. (2022). Ruralni turizam kao pokretač razvoja ruralnih područja i privrede Republike Srbije, Menadžment u hotelijerstvu i turizmu 2022, 10(1), 79-90. DOI: https://doi.org/10.5937/ menhottur2201079D
  8. Global Entrepreneurship Monitor. (2025). GEM 2024/2025 Women’s Entrepreneurship Report: Navigating Challenges, Driving Change. London: Global Entrepreneurship Research Association, London Business School.
  9. Ilić, I., Jovanović, S., & Vučić, V. (2022). Environmental quality as a determinant of competitiveness and development of ecoturism in the Republic of Serbia. Teme, Vol. XLVI, No 4, 2022, Print ISSN: 0353-7919, Online ISSN: 1820-7804, DOI Number https://doi.org/10.22190/TEME220309053I, First page1011-Last page1028.
  10. Institut za pogranična područja (IPP). (2023). Vodič za ruralni turizam, str. 4-10. https://ruraltourism.ipp.rs/wp-content/uploads/2023/09/Guide-for-rural-tourism-SRB.pdf pristupljeno: 21.03.2026.
  1. Keric, C. (2017). Power of Procurement: How To Source From Women-Owned Businesses Corporate – Guide to Gender – Responsive Procurement. New York: UN Women.
  2. Lock, , & Lawton Smith, H. (2015). The impact of female entrepreneurship on economic growth in Kenya. London: Birkbeck College, University of London School of Business, Economics and Informatics (Working Paper 26). https://doi.org/10.13140/RG.2.1.1228.2642. https://eprints.bbk.ac.uk/id/ eprint/18451/
  3. Mazzucato, M. (2013). The Entrepreneurial State: Debunking Public vs. Private Sector Myths. London: Anthem Press.
  4. Maksimović, M., Nikolić, I., & Dokmanović, M. (2025). Women’s Entrepreneurship in the Context of the Digital Ecosystem and Public Economics of Enterprise, 2025, vol. 73(7-8), 349-359. DOI: 10.5937/ EKOPRE2508349M
  5. (2021). Entrepreneurship policies through a gender lens. OECD Publishing. https://doi.org/10.1787/71c8f9c9-en; World Bank. (2019). Profiting from parity: Unlocking the potential of women’s businesses in Africa. World Bank Group. https://openknowledge.worldbank.org/ handle/10986/31421
  1. Okten, (2015). Female Entrepreneurship In Turkey: Patterns, Characteristics and Trends. Washington: The World Bank (Research Report No. 102013-TR.). https://openknowledge.worldbank.org/server/api/core/bitstreams/c24a25d5-7f52-5f53-bb38-8784731f244a/content
  2. Popović-Pantić, S. (2014). Žensko preduzetništvo u Srbiji – evolucija od socijalne ka ekonomskoj Poslovna ekonomija, vol. 8(II), 143-162.
  3. Popović-Pantić, S. (2020). Dve decenije ženskog preduzetništva u Srbiji. Beograd: Institut Mihajlo Pupin–Centar za istraživanje razvoja nauke i
  4. (2024). Anketa o radnoj snazi u Republici Srbiji, 2024. Beograd: Republički zavod za statistiku.
  5. (2025b). Popis polјoprivrede 2023. Strukturne promene u polјoprivredi i njihov uticaj na ekonomski rast u Srbiji. Beograd.
  6. Semenčenko, D., & Popović-Pantić, S. (2024). Žensko preduzetništvo u ruralnim oblastima In: Semenčenko, D. (Ed.), Tematski zbornik radova XXX naučnog skupa međunarodnog značaja ‘’Tehnologija, kultura i razvoj” (pp. 47-62). Beograd: Institut ‘’Mihajlo Pupin’’ Centar za istraživanje razvoja nauke i tehnologije, Udruženje ‘’Tehnologija i društvo’’, Elektrotehnički fakultet, Podgorica.
  7. Schumpeter, A. (1912). The Theory of Economic Development. Cambridge: Harvard University Press.
  8. Vučić, V. (2024). Izazovi održivog ruralnog razvoja Regiona Republike Srbije. Horizonti menadžmenta.ISSN2812-7153,IV(1),123-152.
  9. Vučić, V., Dašić, D., & Mladenović, M. (2025a). Economic Challenges and Potentials for Sustainable Development in Rural Areas of Economics of Agriculture, No II, ISSN 0352-3462, eISSN 2334-8453, pp. 775-789. https://doi.org/10.59267/ekoPolj2502775V
  1. Vučić, (2025). Rural Tourism as a Determinant of Family Entrepreneurship Development in the Republic of Serbia in the Context of the EU Green Agenda for the Western Balkan. Green Agenda of the European Union, Family Business and Artifical Intelligence – Political and Social Aspects: Thematic journal of papers. Book 1, 173-195, Beograd: Faculty of European Legal and Political Studies. https://doi.org/10.46793/87143.26.5.173V
  2. Vučić, , Đorđević, D., & Stojanović, B. (2025b). Savremene tendencije u turizmu kao razvojni potencijal Regiona Južne i Istočne srbije – primer Jablaničkog okruga. https://doi.org/10.5937/GU_KORET25028V
  3. Vučić, V., Stojanović, B. (2026a). Izazovi i ograničenja zelene tranzicije zemalja Zapadnog Balkana sa osvrtom na energetski sektor Srbije. Naučna konferencija sa međunarodnim učešćem: Politika ekonomske stabilnosti, digitalizacija obrazovanja i cirkularna ekonomija u državama Zapadnog Balkana, Knj. 5 (pp. 327-349). DOI: 10.46793/83138-02.327V
  4. Vučić, , & Stojanović, B. (2026b). Izazovi održivog ruralnog razvoj Regiona Šumadije i Zapadne Srbije – sa osvrtom na Raški okrug. Međunarodna naučna konferencija: Društveno – ekonomski razvoj i obrazovanje sa akcentom na Republiku Srbiju i Raški okrug, Knj. 3 (pp. 197-220). DOI: 10.46793/87143.27.2.197V
  5. Đurić, , & Đurić. O. (2015). Žensko preduzetništvo kao važna karika društvenog razvoja Srbije – potrebe i mogućnosti za promenom. Zbornik radova
  1. Međunarodna znastvena konferencija: Računovodstvo i menadžment, Primošten, pp. 25-36.
  2. Zarić, (2025). Popis poljoprivrede 2023. Struktura, ekonomska snaga i marketing poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji, Beograd: RZS.
Post Views: 8