GRAMMATICALIZATION AND OTHER RELATED PROCESSES

Узданица XXII-III (2025) (стр. 65-77)

АУТОР(И) / AUTHOR(S):Ilijana R. Čutura Ivana R. Ćirković

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/Uzdanica22.3.065C

САЖЕТАК / ABSTRACT:

The paper analyzes grammaticalization in the context of and in relation to other processes‒such as, on the one hand, decomposition, creating multi-lexical units (e.g. complex conjunctions, adverbial expressions, complex prepositions, etc.), and, on the other hand, univerbation and word-merging. The analysis incorporates the terminological and methodological system used in the studies and linguistic literature on the Serbian language. Research papers, directly or indirectly related to this topic, are used as the primary corpus. The main idea is to provide some insight into the processes that are gradual and that diverge or converge with the theory of grammaticalization. In this sense, the paper does not bring novel insights but rather provides an overview of available literature.

КЉУЧНЕ РЕЧИ / KEYWORDS:

grammaticalization, lexicalization, univerbation, decomposition, orthographic norm.

ПРОЈЕКАТ / ACKNOWLEDGEMENT:

This research was funded by the Ministry of Science, Technological Development and Innovation (Contract No. 451-451-03-137/2025-03/200140).

ЛИТЕРАТУРА / REFERENCES:

  • Ajdžanović, M. (2018). Univerbacija u srpskoj dnevnoj štampi. In: A. Šehović (Ed.), Univerbacija/univerbizacija u slavenskim jezicima. Sarajevo: Slavistički komitet, 9–20.
  • Babić, M. (2019). O primjeni semantičkih i gramatičkih kriterijuma normiranja u Pravopisu srpskoga jezika Matice srpske. In: M. Kovačević (Ed.), Novi prilozi srpskom pravopisu. Novi Sad – Višegrad: Matica Srpska – Andrićev institut, 67–80.
  • Belić, A. (2000). O jezičkoj prirodi i jezičkom razvitku. In: Opšta lingvistika, Izabrana dela Aleksandra Belića. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
  • Belić, A. (2000a). Univerzitetska predavanja iz savremenog srpskohrvatskog jezika, Izabrana dela Aleksandra Belića. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
  • Brborić, V. (2012). Pravopisna norma danas: (ne)opravdanost izmena. Naučni sastanak slavista u Vukove dane, 41/1, 431–444.
  • Bučar, M. (2009). Gramatikalizacija i sekundarni prijedlozi glagolskoga i imeničkoga porijekla. Jezikoslovlje, 10(2), 183–216.
  • Campbell, L., & Janda, R. (2001). Introduction: conceptions of grammaticalization and their problems. Language Sciences, 23, 93–122.
  • Campbell, L. (2001). What’s wrong with grammaticalization?. Language Sciences, 23, 113–161.
  • Ćorić, B. (2008). Tvorba imenica u srpskom jeziku. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije.
  • Čutura, I. (2009). Upotreba priloških izraza sa imenicom ‘mesto’ u prenesenom značenju. In: M. Kovačević (Ed.), Srpski jezik, književnost, umetnost, knj. 1: Srpski jezik u upotrebi. Kragujevac: Filološko-umetnički fakultet, 277–288.
  • Čutura, I. (2010). Predloško-zamenički priloški izrazi sa značenjima neizrazivim prilozima. Radovi Filozofskog fakulteta (u Istočnom Sarajevu), 12(1), 557–564.
  • Čutura, I. (2013). Pravopisna norma kao (nestabilni) regulator razlikovanja priloga i predloško-imeničkih konstrukcija. In: M. Kovačević (Ed.), Tradicija i inovacije u savremenom srpskom jeziku. Kragujevac: FILUM, 73–82.
  • Čutura, I. (2019). O pravopisnim rešenjima vezanim za priloge i predloško-priloške spojeve. In: M. Kovačević (Ed.), Novi prilozi srpskom pravopisu. Novi Sad – Višegrad: Matica Srpska – Andrićev institut, 105–116.
  • Čutura, I. (2020). Međuodnos priloga i priloških izraza u savremenom srpskom jeziku. Jagodina: Fakultet pedagoških nauka.
  • Dešić, M. (2019). Prozodija i semantika u srpskom pravopisu. In: M. Kovačević
  • (Ed.), Novi prilozi srpskom pravopisu. Novi Sad – Višegrad: Matica Srpska – Andrićev institut, 41–50.
  • Dragićević, R. (2008). O značenjskoj podspecifičnosti lekseme osnova. Južnoslovenski filolog, LXIV, 123–134.
  • Dragićević, R. (2018). Neki aspekti univerbizacije u srpskom jeziku. In: A. Šehović (Ed.), Univerbacija/univerbizacija u slavenskim jezicima (zbornik radova sa 18. međunarodne naučne konferencije Komisije za tvorbu riječi Međunarodnog komiteta slavista). Sarajevo: Slavistički komitet, 102–118.
  • Đurkin, V. (2018). Složeni zavisni veznici u srpskom jeziku (i njihova funkcionalnostilska distribucija). Beograd: Jasen.
  • Harris, A. C., Campbell, L. (1995). Historical syntax in cross-linguistic perspective. Cambridge: Cambridge University Press.
  • Haspelmath, M. (1999). Why is grammaticalization irreversible? Linguistics, 37(6), 1043–1068.
  • Ivić, M. (2005). O rečima. Beograd: Biblioteka XX vek.
  • Ivić, M. (1995). O zelenom konju. Beograd: Biblioteka XX vek, Slovograf.
  • Klajn, I. (2002). Tvorba reči u savremenom srpskom jeziku I. Slaganje i prefiksacija.
  • Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Novi Sad: Matica srpska – Beograd: Institut za srpski jezik SANU.
  • Klajn, I. (2003). Tvorba reči u savremenom srpskom jeziku II. Sufiksacija i konverzija. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Novi Sad: Matica srpska – Beograd: Institut za srpski jezik SANU.
  • Klikovac, D. (1998). O javnom jeziku (Eksplicitna kategorizacija imeničkih pojmova). Jezik danas, 8, 17–21.
  • Klikovac, D. (1999). Još o eksplicitnoj kategorizaciji imeničkih pojmova u javnom jeziku. Jezik danas, 10, 10–12.
  • Klikovac, D. (2000). O jezičkim i birokratskim čistuncima. Jezik danas, 11, 14–18.
  • Klikovac, D. (2008). O semantici tekstualnih konektora u srpskom jeziku koji se sastoje od predloga mesnih značenja i poimenjene zamenice taj (pored toga, uz to, nasuprot tome, povrh toga, pri tome, prema tome, iza toga, na to). Zbornik Matice srpske za slavistiku, 73, 177–193.
  • Kovačević, M. (1998). Sintaksa složene rečenice u srpskom jeziku. Beograd: Raška škola – Srbinje: Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjetaˮ.
  • Kovačević, M. (2007). Srbističke teme. Kragujevac: Filološko-umetnički fakultet.
  • Kovačević, M. (2011). O novom Matičinom Pravopisu i povodom njega. Nova zora, 30, 92–100.
  • Kovačević, M. (2012). Uzročno semantičko polje. Beograd: Jasen.
  • Kovačević, M. (2019). „Nažalostˮ, a „na srećuˮ. In: M. Kovačević (Ed.), Novi prilozi srpskom pravopisu. Novi Sad – Višegrad: Matica Srpska – Andrićev institut, 81–92.
  • Kuburić Macura, M. (2021). Kategorija koncesivnosti u savremenom srpskom jeziku. Banja Luka: Filološki fakultet Univerziteta u Banjoj Luci.
  • Lehmann, C. (1991). Grammaticalization and Related Changes in Contemporary German. In: E. Closs Traugott, B. Heine (Eds.), Approaches to grammaticalization. Vol. 2. Amsterdam – Philadelphia: John Benjamins, 493–535.
  • Lehmann, C. (2002). New reflections on grammaticalization and lexicalization. In:
  • I. Wischer, G. Diewald (Eds.), New reflections on grammaticalization. Amsterdam – Philadelphia: John Benjamins, 1–18.
  • Lehmann, C. (2004). Theory and method in grammaticalization. Zeitschrift für Germanistische Linguistik, 32(2), 152–187.
  • Medenica, L. (2014). Nezamenički prilozi sa prostornim značenjem u savremenom ruskom i srpskom jeziku (doktorska disertacija). Beograd: Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu.
  • Mitrović, A. (2023). Predlozi nastali kategorijalnim preobrazovanjem. Srpski jezik: studije srpske i slovenske, 28(1), 351–368. https://doi.org/10.18485/sj.2023.28.1.20
  • Nedeljković, D. (2012a). O jednom tipu kauzalnih i kauzalno-finalnih priloga u nemačkom jeziku i ekvivalentnim perifrastičkim izrazima u nemačkom i srpskom jeziku. In: M. Kovačević (Ed.), Srpski jezik, književnost, umetnost. Knjiga 1: Strukturne karakteristike srpskog jezika. Kragujevac: Filološko-umetnički fakultet, 431–442.
  • Nedeljković, D. (2012b). Međuodnos zameničkih priloga i konkurentnih priloških izraza kauzalnog i kauzalno-finalnog značenja u nemačkom i srpskom jeziku. Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku, LV(2), 221–237.
  • Nedeljković, D. (2022). Univerbizacija i kompozicija kao stilistički postupci oneobičavanja jezika u zbirci priča Osmeh za svaki dan Jelice Greganović. In: M. Kovačević & J. Petković (Ed.), Srpski jezik, književnost, umetnost. Zbornik radova sa XVI međunarodnog naučnog skupa, Knjiga I: Jezik i stil srpskoga romana. Kragujevac: FILUM, 343–355.
  • Nedeljković, D. (2023). Perifrastički prilozi u savremenom nemačkom i srpskom jeziku. Kragujevac: Filološko-umetnički fakultet.
  • Otašević, Đ. (1997). Univerbacija. Naš jezik, 32(1–2), 52–63.
  • Piper, P. (1988). Zamenički prilozi u srpskohrvatskom, ruskom i poljskom jeziku (semantička studija). Beograd: Institut za srpskohrvatski jezik.
  • Popović, Lj. (1966). Predloški izrazi u savremenom srpskohrvatskom jeziku. Naš jezik, 15(3–4), 195–220.
  • Pravopis (1960). Pravopis srpskohrvatskoga književnog jezika sa pravopisnim rečnikom. Novi Sad – Zagreb: Matica srpska – Matica hrvatska.
  • Pravopis (1964). Pravopis srpskohrvatskog jezika. M. Stevanović, A. Belić (Ed.).
  • Novi Sad – Zagreb: Matica srpska – Matica hrvatska.
  • Prćić, T. (2011). I sintagme i reči: frazne imenice u srpskom jeziku. In: G. Vuković (Ed.), Leksikologija. Onomastika. Sintaksa. Zbornik u čast Gordani Vuković. Novi Sad: Filozofski fakultet, 59–70.
  • Radovanović, M. (1977). Imenica u funkciji kondenzatora.Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku, 20(1–2), 63–134, 81–160.
  • Radovanović, M. (2004). O pojavi dekomponovanja jezičkih jedinica. In: M. Radovanović, Planiranje jezika i drugi spisi. Sremski Karlovci – Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, 204–218.
  • Radovanović, M. (2004a). Dekompozicija i univerbacija. Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku, 47(1–2), 43–50.
  • Ramat, P. (1992). Thoughts on degrammaticalization. Linguistics, 30, 549–560.
  • Stevanović, M. (1991). Savremeni srpskohrvatski jezik I, II. Beograd: Naučna knjiga. Tanasić, S. (2005). Sintaksičke teme. Beograd: Beogradska knjiga.
  • Vasiljević, A. (2022). O prilozima uzgred i usput u savremenom srpskom jeziku. Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku, LIV(2), 35–52. https://doi.org/10.18485/ ms_zmsfil.2022.65.2.3