Arheon br.6, God. 6 (2023) (str. 275-294)
AUTOR(I) / AUTHOR(S): Dragana Vučićević
Download Full Pdf 
DOI: 10.46793/Arheon6.275V
SAŽETAK / ABSTRACT:
U tekstu je opisano nekoliko odabranih isečaka iz ne sasvim tipičnih, u Galeriji Prirodnjačkog muzeja u Beogradu realizovanih stručnih vođenja, koji mogu ukazati na modularnost tumačenja izložbe na veoma različitim ciljnim grupama (prema uzrastu, interesovanjima, prethodnim znanjima, motivisanosti), ali i na neočekivane „slepe koloseke” na koje nailazi edukator prilikom provociranog i vođenog dijaloga sa određenim grupama posetilaca – tamo gde se u praksi pojavio problem fokusiranja na samo jednog ili nekolicinu izuzetno zainteresovanih i saradljivih posetilaca, spremnih na interaktivnost, dijalog (dok ostali nisu motivisani i nedostaje im predznanje) i/ili suviše usmerenog dijaloga koji ukazuju na samo jedan, rigidno definisani, zaključak. Izazvana interaktivnost u praksi, koja prelazi u diskusije, prilikom kojih se, uz početni vizuelni, ne zanemarujući ni emotivni utisak, oblikuju veoma raznovrsni stavovi i mišljenja o temama pokrenutim tokom stručnih vođenja, implicira mogućnosti inspirisanja posetilaca na subjektivni doživljaj i dalja razmišljanja u cilju naučnog ili umetničkog-kreativnog istraživanja. Kao što se zna, iako muzeji po tradiciji (i stereotipima) imaju prioritetne funkcije prikupljanja, istraživanja i izlaganja, paralelno sa funkcijama edukacije, danas formiraju sve više fokus ka aktivnom obraćanju publici, ka valorizaciji i evaluaciji ponuđenih muzejskih sadržaja, razvijajući sve više partnerski odnos sa posetiocima, (koji nisu više u ovim ustanovama prisutni isključivo zbog rekreativnog provođenja slobodnog vremena), predajući im participativnu ulogu.
KLJUČNE REČI / KEYWORDS:
muzej, izložbe, pedagogija, edukacija, stručno vođenje
LITERATURA / REFERENCES: