NASTAVNICI I POZITIVNO OBRAZOVANJE: NEKI POKAZATELJI PSIHOLOŠKOG BLAGOSTANJA NASTAVNIKA

Uzdanica XX, vanredni broj (2023), (str. 123-142)

AUTOR(I): Gorana M. Rakić-Bajić, Mirjana M. Beara

E-ADRESA: gorana.rakic@flv.edu.rs

Download Full Pdf 

DOI: 10.46793/Uzdanica20.S.123RB

SAŽETAK:

Često se može čuti da je mentalno zdravlje stanovništva Srbije narušeno i da se obrazovni sistem kontinuirano urušava. S druge strane, još uvek se retko govori o psihološkom blagostanju kao pozitivnom aspektu mentalnog zdravlja koji je značajno unapređivati. Istraživanje koje se prikazuje u ovom radu je sprovedeno sa ciljem utvrđivanja psihološkog blagostanja nastavnika, preko utvrđivanja nivoa nekih „pozitivnihˮ i „negativnihˮ pokazatelja (pozitivne orijentacije, zadovoljstva životom, nade u budućnost, iscrpljenosti, percipiranog stresa). U uzorak je uključeno 196 nastavnika / stručnih saradnika (88% ženskog pola) radnog staža od 0 do preko 20 godina. Korišćeni su sledeći instrumenti za merenje pokazatelja psihološkog blagostanja: Skala percipiranog stresa, Supskala iscrpljenosti iz Oldenburškog popisa sagorevanja, Skala optimizma–pesimizma, Skala pozitivne orijentacije, Skala zadovoljstva životom i Skala nade u budućnost. Rezultati pokazuju da nastavnici / stručni saradnici izveštavaju o povišenom nivou percipiranog stresa, ali i da istovremeno još uvek nalaze zadovoljstvo u svom pozivu, te da za ispitanike koji pokazuju visok nivo Iscrpljenosti poslom i Percipiranog stresa možemo očekivati i niske nivoe Zadovoljstva životom, Zadovoljstva poslom, Pozitivne orijentacije i Nade u budućnost. Kao način unapređenja mentalnog zdravlja i psihološkog blagostanja zaposlenih u školama, predlaže se uvođenje programa pozitivnog obrazovanja u škole u Srbiji.

KLJUČNE REČI:

pozitivna psihologija, pozitivno obrazovanje, psihološko blagostanje, zaposleni u školama

LITERATURA:

  • Agu, Nvankvo (2019): S. A. Agu, B. E. Nwankwo, The Role of Psychological Wellbeing and Emotional Intelligence in Maintaining Healthy Interpersonal Relationship,Nigerian Journal of Social Psychology, 2(1).
  • Alesandri, Vekione, Tisak, Deiana, Karija, Kaprara (2012): G. Alessandri,
    M. Vecchione, J. Tisak, G. Deiana, S. Caria, G. V. Caprara, The utility of positive orientation in predicting job performance and organisational citizenship behaviors,Applied Psychology, 61, 669‒698. https://doi.org/10.1111/j.1464-0597.2012.00511.x.
  • Beara (2009): M. Beara,Motivacija nastavnika vs. Spremnost na profesionalni razvoj(magistarski rad), Univerzitet u Novom Sadu, ACIMSI, Centar za menadžment u obrazovanju.
  • Beara (2012): M. Beara,Uloga primarne i sekundarne kontrole u procesu
    samoregulacije profesionalnog razvoja nastavnika(doktorska disertacija), Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet, odsek za Psihologiju.
  • Beara, Muratović (2022): M. Beara, L. Muratović, Achievement Motive as a Predictor of Readiness for the Professional Development of Teachers,Društveno-humanističke studije, Vol. 7, No. 4(21). 481‒502 doi: 10.51558/2490-3647.2022.7.4.481
  • Beara, Jerković (2015): M. Beara, I. Jerković, Društvene okolnosti i na-
    stavnička profesija,Sociološki pregled, XLIX(2), 229‒253.
  • Beara, Rakić-Bajić, Hinić (2021): M. Beara, G., Rakić-Bajić, D. Hinić, Teachers’ perceived stress and experience in online teaching during the early phase of the COVID-19 pandemic,Psihološka istraživanja, Vol. XXIV, 201‒215. DOI: 10.5937/PSISTRA24-32741
  • Beara, Trbojević Jocić (2024, u štampi): M. Beara, J. Trbojević Jocić, Opti-
    mism of teachers and primary control as predictors of readiness for professional development,Nastava i vaspitanje.
  •