STEPEN RAZVIJENOSTI EMPATIJE KOD NASTAVNIKA OSNOVNIH ŠKOLA U ODNOSU NA NJIHOVE SOCIODEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE

Uzdanica XX, vanredni broj (2023), (str. 109-122)

AUTOR(I): Slađana B. Miljenović, Sanja J. Opsenica

E-ADRESA: sladjana.miljenovic@pfb.ues.rs.ba

Download Full Pdf 

DOI: 10.46793/Uzdanica20.S.109M

SAŽETAK:

U kontekstu obrazovanja, empatija je neizostavni dio ponašanja nastavnika koji je važan za stvaranje kvalitetnih odnosa između nastavnika i učenika i uspostavljanje produktivne atmosfere u razredu. Cilj istraživanja je utvrđivanje stepena razvijenosti empatije kod nastavnika osnovnih škola i ispitivanje njene povazanosti sa sociodemografskim karakteristikama nastavnika (pol, radni staž, obrazovni profil, razlog opredjeljenja za profesiju). Za potrebe prikupljanja empirijskih podataka o istraživanom problemu koristili smo Upitnik za procjenu empatije (Genc, Mitrović, Čolović 2009). U obradi prikupljenih podataka korišćena je deskriptivna statistika. Takođe su primijenjene neparametrijske statističke tehnike Man-Vitnijev U-test i Kruskal‒Volisov test. Istraživanje je realizovano na prigodnom uzorku od 300 nastavnika. Rezultati su pokazali da su nastavnici koji su obuhvaćeni uzorkom u ovom istraživanju pokazali umjereni stepen razvijenosti empatije, kao i da postoji statistički značajna razlika u stepenu razvijenosti empatije između nastavnika koji se razlikuju prema polu, dužini radnog staža, obrazovnom profilu i razlogu opredjeljenja za profesiju.

KLJUČNE REČI:

nastavnici, stepen razvijenosti empatije, pol, radni staž, obrazovni profil, razlog opredjeljenja za profesiju

LITERATURA:

  • Anđelković, Stojadinović, Stojiljković (2009): V. Anđelković, N. Stojadinović, S. Stojiljković, Empatičnost nastavnika mladih sa poremećajima ponašanja,Primenjena psihologija: Obrazovanje i razvoj, Niš: Filozofski fakultet, 175–197.
  • Arsić, Radojević (2019): Z. Arsić, T. Radojević, Uticaj društvenih promena na položaj i odnos nastavnika i učenika u nastavi, Sociološki pregled, LIII/3, Beograd: Društvo za sociologiju i društvene nauke, 1132–1154.
  • Bejtson (2009): C. D. Batson, These Things Called Empathy: Eight Related but Distinct Phenomena, The Social Neuroscience of Empathy, Cambridge, MA: MIT Press, 85‒97.
  • Bejtson (2012): C. D. Batson, The Empathy-Altruism Hypothesis: Issues and Implications, Empathy: From Bench to Bedside, Cambridge, MA: MIT Press, 3‒20.
  • Bjekić (2000): D. Bjekić, Uspešnost u nastavi i empatija nastavnika,Psihologija, 33(3‒4), 499‒520.
  • Vukosavljević-Gvozden, Hanak (2007): T. Vukosavljević-Gvozden, N. Hanak, Kapacitet za empatiju različitih organizacija afektivnog vezivanja odraslih, Afektivno vezivanje: teorija, istraživanja, psihoterapija, Beograd: Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, 183–206.
  • Genc, Mitrović, Čolović (2010): A. Genc, D. Mitrović, P. Čolović, Procena spremnosti za empatiju, Procena psiholoških i psihopatoloških fenomena, Beograd: Centar za primenjenu psihologiju, 141‒150.
  • Gorošit, Hen (2014): M. Goroshit, M. Hen, Does Emotional Self-efficacy Predict Teachers’ Self-efficacy and Empathy?, Journal of Education and Training Studies, Vol. 2, No. 3, 26‒32.
  • De Val (2008): F. B. M. De Waal, Putting the altruism back into altruism: The
    evolution of empathy,Annual Review of Psychology, 59, 279‒300.
  • Del Bario, Aluja, Garsija (2004): V. Del Barrio, A. Aluja, L. F. Garcia, Relationship between empathy and the big five personality traits in a sample of Spanish Adolescents, Social Behavior and Personality, 32(7), 677‒682.
  • Đorđević (2012): M. Đorđević, Empatičnost zdravstvenih i prosvetnih radnika, Ličnost i obrazovno vaspitni rad, Niš: Filozofki fakultet, 47‒61.
  • Kuper (2004): B. Cooper,Empathy, interaction, and caring: teachers’ roles in a constrained environment, Pastoral Care Educat.
  • Long, Angera, Hakojama (2008): E. Long, J. Angera, M. Hakoyama, Transferable principles from a formative evaluation of a couples’ empathy program, Journal of Couple & Relationship Therapy: Innovations in Clinical and Educational Interventions, 7(2), 88‒112.
  • Makoele (2019): T. M. Makoelle, Teacher Empathy: A Prerequisite for an Inclusive Classroom. Encyclopedia of Teacher Education, Singapore: Springer, https://doi.org/10.1007/978-981-13-1179-6_43-1.
  • Miljenović, Opsenica (2019): S. Miljenović, S. Opsenica, Teachers empathy and classroom management style, 14th International Balkan Congress for Education and Science, 2019 Quality in contemporary educational processes, Skopje: Ss. Cyril and Methodius University, Faculty of Pedagogy St. Kliment Ohridski, 315‒321.
  • Noriš, Robinson, Vilijams (2011): J. Norrish, J. Robinson, P. Williams, A Model for Positive Education, Corio: Geelong Grammar School.
  • Pavićević (2014): M. Pavićević, Povezanost spremnosti za empatiju sa self-konceptom mladih, Individualne razlike, obrazovanje i rad, Niš: Filozofski fakultet, 9‒22.
  • Radovanović (1993): V. Radovanović, Empatičnost srednjoškolskih nastavnika, Psihologija, 1‒2/93, 11‒50.
  • Larsen (2008): R. Larsen,Psihologija ličnosti, Zagreb: Naklada Slap.
  • Svan, Rajli (2012): P. Swan, P. Riley, Social connection: empathy and mentalization for teachers, Pastoral Care Educat.,33, 220–233.
  • Stojiljković, Stojanović, Dosković (2012): S. Stojiljković, A. Stojanović, Z. Dosković, Empatičnost nastavnika,Ličnost i obrazovno-vaspitni rad, Niš: Filozofki fakultet, 29‒46.
  • Trbojević, Otašević, Mitrović (2015): J. Trbojević, B. Otašević, D. Mitrović, Motivacija i empatija kao korelati pomagačkog ponašanja tokom poplava u Srbiji 2014. godine, Primenjena psihologija, 8(3), 227‒244.
  • Hrdi (2009): S. B. Hrdy,Mothers and Others, Cambridge, Massachusetts: The
    Belknap Press of Harvard University Press.
  • Dži, Li, Čen, Kajani, Kvin (2021): Y. Ge, W. Li, F. Chen, S. Kayani, G. Qin, The Theories of the Development of Students: A Factor to Shape Teacher Empathy From the Perspective of Motivation,Front Psychology, doi:  10.3389/fpsyg.2021.736656.