USLUGE ORGANIZACIJA ZA BORBU PROTIV NASILJA U PORODICI

XXI vek – vek usluga i uslužnog prava (2022) (str. 247-272)

AUTOR(I): Dragan Bataveljić

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/XXIv-13.247B

SAŽETAK:

Autor u radu ukazuje na stalni porast nasilja u porodici. Ova pojava je posebno intenzivna poslednjih nekoliko decenija i predstavlja veoma značajan problem. Ovom nasilju su izloženi, pre svega, žene i deca, ali skoro dve decenije nasilje u porodici trpe i muškarci. Ovu pojavu srećemo i u Republici Srbiji, kao i u drugim zemljama sveta. Taj problem je, posebno, aktuelan u Sjedinjenim Američkim Državama. Republika Srbija nastoji da reši ovaj problem donošenjem odgovarajućih zakona i usvajanjem Nacionalne strategije za sprečavanje i suzbijanje nasilja. Zato je porodično nasilje postalo predmet šire društvene rasprave i naučnih istraživanja. Ono je okarakterisano i kao krivično delo donošenjem Krivičnog zakonika i Porodičnog zakona iz 2005. godine. Odgovor našeg društva je nedvosmislen, jer Ustavom Republike Srbije iz 2006. godine garantuje svakom licu jednaku zakonsku zaštitu bez diskriminacije. Ovaj, najviši opšti pravni akt, garantuje svakom građaninu naše države, dostojanstvo i slobodan razvoj ličnosti, nepovredivost psihičkog i fizičkog integriteta. Zato, u našoj zemlji, postoje brojni organi nadležni za sprečavanje nasilja u porodici i pružanje usluga zaštite i podrške žrtvama. U pružanju tih usluga, značajnu ulogu imaju i brojna pravna i fizička lica i udruženja, kao i nevladine organizacije. Posebna pažnja se posvećuje zaštiti maloletnih lica i ostvarivanju njihovih prava, sigurnosti i bezbednosti. Konačno, u poslednjoj deceniji je evidentan veliki porast nasilja prema muškarcima. Radi zaštite, podrške i pružanja usluga žrtvama nasilja, bez obzira na pol i uzrast, sve je veći broj sigurnih kuća, kao prihvatilišta za ugrožena lica.

KLJUČNE REČI:

nasilje, porodica, žene, muškarci, deca, sigurne kuće, prihvatilišta, pravna pomoć, državni organi, nevladine organizacije, lokalna samouprava, Republika Srbija

LITERATURA: 

  • Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, Sl. glasnik RS, br. 87/2018.
  • Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, Sl. glasnik RS, br. 87/2018.
  • Zakon o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica, Sl. glasnik RS, br. 85/2005.
  • Zakon o socijalnoj zaštiti, Sl. glasnik RS, br. 24/2011 i 117/2022 – odluka US.
  • Zakon o sprečavanju nasilja u porodici, Sl. glasnik RS, br. 94/2016.
  • Konstantinović Vilić, S., Socijalni i ekonomski faktori veće izloženosti žena nasilju u porodici, Zbornik radova: Porodica u lavirintu porodičnog nasilja, Niš, 2013.
  • Lerner, M. J., Montada, L., Responses to victimizations and belief in a just world, Plenum Press, New York, 1998.
  • Milosavljević-Đukić, I., Tankosić, B., Petković, J., Marković, M., Jedinice za podršku deci žrtvama i svedocima u krivičnom postupku – Domaće pravo i praksa, Temida, vol. 20, br. 1/2017.
  • Mirčić Čaluković, G., Ćorović, E., Javni tužilac kao organ zaštite žrtava nasilja u porodici u pravu Srbije, Temida, vol. 21, br. 2/2018.
  • Nacionalna strategija za sprečavanje i suzbijanje nasilja nad ženama u porodici i u partnerskim odnosima, Sl. glasnik RS, br. 27/2011-6.
  • Nikolić-Ristanović, V., Preživeti tranziciju. Svakodnevni život i nasilje u postkomunističkom i postratnom društvu, Beograd, 2008.
  • Petrušić, N., Konstantinović Vilić, S., Porodično-pravna zaštita od nasilja u porodici u pravosudnoj praksi Srbije, Beograd, 2010.
  • Post-crime victimization or secondary victimization, Comprehensive Criminal Justice Terminology, Prentice Hall, Archived from the original on 10.3.2013.
  • Strategija za sprečavanje i borbu protiv rodno zasnovanog nasilja prema ženama i nasilja u porodici za period 2021-2025. godine, Sl. glasnik RS, br. 47/2021.