ZORA SRPSKE MATEMATIKE

Metodički aspekti nastave matematike IV (2021) (str. 13-28)
 

AUTOR(I): Mirko Dejić 

E-ADRESA: mirko.dejic@uf.bg.ac.rs

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/MANM4.013D

SAŽETAK:

Sami počeci srpske istorije i nauke, od doseljavanja Srba na Balkan pa do X veka, saznaju se iz spisa nastalog u X veku od vizantijskog cara Konstantina VII Porfirogenita (905–959). Prema ovoj zvaničnoj istoriji, Srbi su došli na Balkan u VII veku. No, postoji i ona druga, alternativna istorija, koja nas uči da je Balkan pradomovina Srba, tu su preko 12.000 go- dina i njihovom seobom na sever (pre oko 4000 godina) nastaju svi današnji Sloveni, pa i Rusi. Shodno iznetim shvatanjima, srpska pismenost, a samim tim i matematička, ili nastaje relativno kasno, sa dolaskom Ćirila i Me- todija (IX vek), ili je najstarija na svetu. U radu razmatramo kako su stari Srbi pisali cifre, male i velike brojeve, koje su imali novčane jedinice i jedinice za mere, na čemu su zapisivali brojeve, kada su nastale prve mate- matičke knjige, kako je Srbin Lazar Hilandarac 1404. godine napravio prvi mehanički sat u Rusiji itd.

KLJUČNE REČI:

numeracija, veliki brojevi, mere, novac, sat.

LITERATURA:

Amosov, A. A. (1998). Licevoй letopisnый svod Ivana Groznogo. Komplek- snoe kodikologičeskoe issledovanie, Moskva: Editorial URSS.

Blagojević, M. (1989). Srbija u doba Nemanjića, Beograd: IRO BEOGRAD.

Bubalo, Đ., Krestić, P. (2016). Vladari Srbije, Beograd: Mladinska knjiga. Vujisić, Ž., Dejić, M., Zeljić, M. (2011). Razvoj metodike osnovnoškol-

ske nastave računice u Kneževini (Kraljevini) Srbiji u XIX veku, u: Iz isto- rije nastave matematike u osnovnim i srednjim školama u Srbiji, Beograd: Pedagoški muzej, 41–96.

Dejić, M. (2014a). How the old Slavs (Serbs) wrote numbers, Journal: BSHM Bulletin: Journal of the British Society for the History of Mathematics, Vol. 29, No. 1, 2–17.

Dejić, M. (2014b). Matematički i metodički počeci kod Srba, u: V. Mi- lisavljević (ur.), Nauka i globalizacija, Tom 3, Istočno Sarajevo: Filozof- ski fakultet, 33–47.

Dejić, M., Ćebić, S. (2015). Najstariji ruski (slovenski) matematički rukopis, delo monaha Kirika, Inovacije u nastavi, Vol. 28, br. 2, Beograd: Učiteljski fakultet, 79–88.

Devide, V. (1975). Odakle dolazimo, gdje smo i kamo idemo kao matemati- čari, Matematika, 4, 5–15.

Dugas, R. (1961). La Mathématique objet de culture et outil de travail, Paris.

Elezović, G. (1935). Rečnik kosovsko-metohijskog dijalekta 1–2, Beograd: Srpska kraljevska akademija.

Jašović, G. (2011). Prostor, vreme, nebo, mere i merila u govoru Ugljara kod Kosova Polja i u rečniku Gliše Elezovića, Zbornik radova konferencije

„Razvoj astronomije kod Srba VI”, br. 10, Beograd: Astrološko društvo „Ruđer Bošković”, 827–843.

Pešić, R. (1995). Vinčansko pismo (priredila Vesna Pešić), Beograd: Pešić i sinovi.

Skarić, V. (1929). Staro rudarstvo i tehnika u Srbiji, Beograd: Zadu- žbina Milana Kujundžića.

Ćirković, S. (1977). Mere u srednjovekovnom rudarstvu Srbije i Bosne, Zbornik Historijskog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjet- nosti, Vol. 8.

Ćirković, S. (1974). Mere u srednjovekovnoj srpskoj državi, Mere na tlu Srbije kroz vekove, Beograd.

http://www.rasen.rs/2017/03/anatolij-kljosov-otkud-su-se-pojavili- sloveniindoevropljani-odgovor-daje-dnk-genealogija/

www.vaseljenska.com/…/srbica-odbrana-pisma-kao-obelezja-nacionalne- kulture/