MOTIVI GORDOSTI I PRAŠTANJA U MANOVOM ROMANU JOSIF I NJEGOVA BRAĆA SA OSVRTOM NA BIBLIJSKO-APOKRIFNE SPISE

Uzdanica XVII 1 (2020), (str. 97-113)

AUTOR(I): Jelena Đ. Gojić

E-ADRESA:

Download Full Pdf 

DOI: 10.18485/uzdanica.2020.17.1.5

SAŽETAK:

U radu se istražuje razvoj motiva gordosti i praštanja u liku Prekrasnog Josifa na osnovu tekstualnih predložaka koji imaju uporište u biblijsko-apokrifnim spisima i drugom delu tetralogije Tomasa Mana Mladi Josif. Starozavetna priča o Prekrasnom Josifu opisana je u svega nekoliko glava u Knjizi postanja Svetog pisma, ali, pored nje, spisi koji svedoče o napaćenom Josifu i njegovom usponu na životnom putu nalaze se u nekoliko verzija apokrifa u kojima se iz više perspektiva sagledava Josifov život. Tomas Man se vraća na priču o Josifu i oblikuje je na svoj način, pri čemu preinačava ovaj biblijski lik u jednu posve kompleksnu ličnost. Komparativnom analizom dolazi se do zaključka da Tomas Man gordost i praštanje postavlja kao centralne elemente u razvoju Josifove ličnosti, pri čemu se gordost u liku Josifa ne pojavljuje u biblijsko-apokrifnim spisima. Motiv oprosta prisutan je pak u svim tekstovima. Međutim, u biblijsko-apokrifnim spisima, motiv oprosta pojačava vrline Prekrasnog Josifa, dok kod Tomasa Mana ima ključnu ulogu u prikazivanju njegovog preobražaja.

KLJUČNE REČI:

Tomas Man,Josif i njegova braća,Mladi Josif, apokrifi, prekrasni Josif, gordost, opraštanje

LITERATURA:

  • đelković, Pajić (2011): Maja Anđelković, Sanja Pajić, Priča o Prekra
    snom Josifu: zajednička tema srpske crkvene literature i slikarstva prve polovine 18. veka, u: D. Bošković, M. Anđelković (ur.),Društvene krize i savremena srpska književnost i kultura: nacionalni, regionalni, evropski i globalni okvir, Kragujevac: Filološko-umetnički fakultet, 263–281. COBISS.SRID 514350766
  • Gluščević (1970): Zoran Gluščević, Tomas Man, Jedno putovanje u središte mita, u: Mit, književnost i otuđenje, Beograd: Zodijak.
  • Daničić, Karadžić (1992): Đuro Daničić, Vuk Stefanović Karadžić, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, Beograd: Britansko i inostrano biblijsko društvo.
  • Hajmendal (1998): Hans Dieter Heimendahl, Kritik und Verklärung. Studien zur Lebensphilosophie Thomas Manns in „Betrachtungen eines Unpolitischen”, „Der Zauberberg”, „Goethe und Tolstoi” und Joseph und seine Brüder, Würzburg: Königshausen & Neumann.
  • Institut za film i sliku (2012): FWU Institut für Film und Bild, Joseph und seine Brüder. Didaktische FWU-DVD, München: Das Medieninstitut der Länder. Preuzeto 4. 2. 2018. sa sajta: http://avmat.datenbankbildungsmedien.net/vmat?nr=108829&s=P&labin
    r=108829&pid=3mhu9dk7hbajprfdg0vjlcv146.
  • Jovanović (2005): Tomislav Jovanović, Apokrifi starozavetni prema srpskim prepisima, Beograd: Prosveta, Srpska književna zadruga.
  • Kordić (1975): Radoman Kordić, Psihološka vrednost književnog junaka („Legenda o Josipu” Tomasa Mana), u: Arheologija književnog dela, Beograd: Prosveta.
  • Kleriko (2004): Mona Clerico, Welt – Ich – Sprache. Philosophische und psychoanalytische Motive in Thomas Manns Tetralogie „Joseph und seine Brüder”. Würzburg: Königshausen & Neumann.
  • Meletinski (1983): Eleazar Miosevič Meletinski, Poetika mita, Beograd: Nolit.
  • Pederin (2008): Ivan Pederin, Thomas Mann: Judeo-krišćanski roman o starozavjetnom Josipu, Crkva u svijetu, god. 43, br. 4, Split: Katoličko bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, 508‒525. Preuzeto 4. 2. 2018. sa sajta: https://hrcak.srce.hr/file/55157.
  • Stojanović (1997): Dragan Stojanović, Svečani čas pripovesti. Josif i
    njegova braća, u: Paradoksalni klasik Tomas Man, Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
  • Tartalja (1986): Ivo Tartalja, Mitsko, tipsko i komično, Polja, god. 32, br. 324, Novi Sad: UDS, NIŠJP „Dnevnik”, 65‒67. Preuzeto 17. 2. 2018. sa sajta: http://polja.rs/wp-content/uploads/2017/09/Polja-324-13-15.pdf