Hibridna prava kao pravni okvir za pružanje hibridnih usluga: primjer surogatstva

XXI vek – Usluge i prava korisnika (2020) str. 467-481

AUTOR(I): Dragan Dakić

Download Full Pdf 

DOI: 10.46793/UPK20.467D

SAŽETAK:

Opšti cilj ovog rada je da istraži da li hibridna prava koja se stvaraju u okviru regionalnog sistema zaštite ljudskih prava u Evropi mogu da uspostave pravni okvir na nacionalnom nivou za pružanje hibridnih usluga. Opšti cilj je istražen na primjeru surogatstva kao vrste hibridnog prava iz grupe reproduktivnih prava. Shodno tome, glavni predmet istraživanja je pitanje da li zaštita surogatstva na regionalnom nivou, koja je po svom karakteru posredna, dovodi do uvođenja nacionalnog pravnog okvira za pružanje povezanih (hibridnih) usluga. Istraživanje je provedeno tako što je prvo objašnjen pojam hibridnih prava kao i način njihovog stvaranja a kasnije je definisan pojam hibridnih usluga za potrebe ovog rada. Nakon definisanja pojma hibridnih prava analizirano je da li reproduktivna prava mogu da se svrstaju u tu grupu kao i to da li surogatstvo ima karakteristike hibridnog prava. Glavni metod koji je korišćen tokom istraživanja jeste studija slučaja u kombinaciji sa drugim metodama. Opšti rezultati istraživanja ukazuju da hibridna prava dovode do uspostavljanja pravnog okvira na nacionalnom nivou za pružanje hibridnih usluga; da su reproduktivna prava hibridna prava i da surogatstvo spada u grupu hibridnih prava. Najvažniji rezultat istraživanja jeste da čak i posredna zaštita surogatstva putem regionalnog sistema zaštite ljudskih prava proizvodi dva efekta na nacionalno zakonodavstvo i to: 1) liberalizaciju odnosno ukidanje restrikcija tamo gdje one postoje i 2) uvođenje pravnog okvira  za regulisanje povezanih hibridnih usluga. Najznačajniji doprinos ovoga rada jeste u objašnjenju načina na koji hibridna prava razvijaju pravni okvir za pružanje hibridnih usluga. Sporedno, rad doprinosi razvoju doktrine o hibridnim pravima u domaćoj pravnoj misli.

KLJUČNE REČI: 

hibridna prava, regionalna zaštita ljudskih prava, surogatstvo, hibridne usluge.

LITERATURA:

  • Alston, P., Conjuring Up New Human Rights: A Proposal for Quality Control, American Journal of International Law, No. 3/1984.
  • Amram, D., Pursuing the Best Interest of Children in Non-Traditional Families, European Journal of Law Reform, vol. 17, No. 2/2015.
  • Aničić, S., Hrišćanske percepcije pojma i svrhe braka po učenju Pravoslavne crkve: prilog o raspravi o redefiniranju tradicionalnog braka, Srpska pravna misao, br. 48/2015.
  • Cook, J. R., State Responsibility for Violations of Women’s Human Rights, Harvard Law School Human Rights Journal, No. 1/1994.
  • Iliadou, M., Surrogacy and the ECtHR: Reflections on Paradiso and Campanelli v Italy, Medical Law Review, Vol. 27, No. 1/2019.
  • Kreimer, S., LinesintheSand:TheImportanceofBordersinAmericanFederalism, University of Pennsylvania Law Review, No. 150/2002.
  • Miller, M. A., Sexual but not reproductive: Exploring the Junction and Disjunction of Sexual and Reproductive Rights, Health and Human Rights, Reproductive and Sexual Rights, Vol. 4, No. 2/2000.
  • Moodley, A., DefiningReproductiveRights, Agenda: Empowering Women for Gender Equity, Reproductive Rights, No. 27/1995.
  • Mulligan, A., Identity Rights and Sensitive Ethical Questions: The European Convention on Human Rights and the Regulation of Surrogacy Arrangements, Medical Law Review, Vol. 26, No. 3/2018.
  • Tobin, B., Forging a surrogacy framework for Ireland: the constitutionality of the post-birth parental order and pre-birth judicial approval models of regulation, Child and Family Law Quarterly, 29, No. 2/2017.
  • Freedman, R., `Third Generation’ Rights: Is There Room for Hybrid Constructs within International Human Rights Law? Cambridge Journal of International and Comparative Law, No. 2/2013.
  • Scherpe, J., The Present and Future of European Family Law, Cheltenham: Edward Elgar, 2016.
  • Yetano, T. M., The constitutionalisation of party autonomy in European family law, Journal of Private International Law, 6:1/2010.