PRISTUP „REGGIO EMILIA“ – MOGUĆNOSTI INTEGRACIJE U  PREDŠKOLSKO MUZIČKO VASPITANJE I OBRAZOVANJE

Nauka i nastava u vaspitno-obrazovnom kontekstu (2020), (str. 407-416)

AUTOR(I): MARIJA K. TANASKOVIĆ

E-ADRESA: zmajaaa@gmail.com

Download Full Pdf  

DOI:10.46793/STEC20.407T

SAŽETAK:

Suština vaspitno-obrazovnog procesa je upravo u obez- beđivanju povoljnih uslova, kao i podsticanju i podržavanju optimalnog razvoja dece. Ovaj proces bi trebalo da sadrži određen redosled operacija i sadržaja za ubrzavanje i unapređenje razvoja, ali istovremeno da bude elastičan, prilagodljiv i otvoren u odnosu na dečje potrebe, interese i mogućnosti. Predškolsko vaspitanje i obrazovanje predstavlja prvi, naj- važniji korak u formiranju odnosa prema opštoj kulturi jedne sredine, prema muzici i umetnosti uopšte. Shodno tome, važan cilj u planiranju bilo kog muzičkog programa za decu jeste da se prepoznaju njihovi interesi i stavovi prema različitim muzičkim aktivnostima.

Jedan od ciljeva Osnova programa – Godine uzleta, da deca razvijaju dispozicije za celoživotno učenje kao što su otvorenost, radoznalost, otpornost (rezilijentnost), refleksivnost, istrajnost, poverenje u sebe i pozitivni lični i socijalni identitet, sličan je cilju pristupa Reggio Emilia u kome se deca posmatraju kao aktivni autori vlastitog razvoja, tj. da će naučiti sve ono što je potrebno da nauče, u trenutku kada su za to spremna. Učenje je usmereno na decu, fokusirano na njihove kompetencije, a ne na nedostatke. Pristup se zasniva na ideji da svako dete ima „stotinu jezika” za izražavanje karakteristika sveta koji ga okružuje. Deca se raz- vijaju i podstiču da simbolično predstavljaju ideje i osećanja kroz bilo koji od svojih stotinu jezika (izražajnih, komunikativnih i kognitivnih) – reči, pokreta, crteža, slikanja, stvaralaštva, skulpture, igre, kolaža, dramske igre, muzike itd. Ređo pristup naglašava važnost procesa istraživanja i korišćenja umetnosti u društvenom okruženju. Deca stiču znanja i sposobnosti da izraze svoje misli i ideje kroz stvaranje. Stoga su u radu razmatrane mogućnosti integracije sadržaja i aktivnosti iz pristupa Reggio Emilia u predškolsko muzičko vaspitanje i obrazovanje, u cilju njegovog unapređenja.

KLJUČNE REČI:

Pristup Reggio Emilia, muzičko vaspitanje i obrazo- vanje, predškolski uzrast, Osnove programa – Godine uzleta.

LITERATURA:

  • Andre, L. (2009). Pedagogija muzičkog konstrukta. Beograd: Zadužbina Andrejević. Greene, M. (1995). Releasing the imagination. San Francisco, CA: Jossey-Bass Publishers.
  • Edwards, C. P. (2002). Three Approaches from Europe: Waldorf, Montessori, and Reggio Emilia. Early Childhood Research & Practice: An Internet Journal on the Development, Care, and Education of Young Children, 4(1), 1–14.
  • Eisner, E. (2002). The arts and the creation of mind. New Haven, CT: Yale University Press.
  • Ivanović, M. (2019). Integracija Orfovog pristupa u savremeno osnovnoškolsko muzičko obrazovanje. U S. Marinković i J. Stamatović (ur.), Nauka, nastava, učenje – problemi i perspektive, rad štampan u celini, 25. oktobar 2019, Užice (525–538). Užice: Pedagoški fakultet.
  • Kamenov, E. (2008). Obrazovanje predškolske dece. Beograd: Zavod za udžbenike.
  • Logue, M., Robie, M., Brown, M. & Waite, K. (2009). Read my dance: Promoting early writing through dance. Childhood Education, 85(4), 216–222.
  • Malaguzzi, L. (1993). For an education based on relationships. Young Children, 49(1), 9–12.
  • Malaguzzi, L. (1998a). History, ideas, and basic philosophy. In C. P. Edwards, L. Gandani & G. Forman (eds.): The one hundred languages of children: The Reggio Emilia approach – Advanced reflections (49–97). Westport, CT: Ablex Publishing.
  • Malaguzzi,  L. (1998b). No  way. The hundred is there. In C. P. Edwards,  L. Gandini  & G. Forman (eds.), The hundred languages of children: The Reggio Emilia approach – Advanced reflections (2nd ed.) (2–3). Greenwich, CT: Ablex.
  • Mirković-Radoš, K. (1996). Psihologija muzike. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
  • Nelson, J. & Zobairi, N. (1999). Multiple literacies: The whole mind at work. International Journal of Early Childhood, 31(2), 82–90.
  • Pravilnik o osnovama programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja (2018). Prosvetni glasnik, Službeni glasnik Republike Srbije, br. 27/2018.
  • Rinaldi, C. (2001). Reggio Emilia: The image of the child and the childʼs environment as a fundamental principle. In L. Gandini & C. Edwards (eds.): Bambini: The Italian approach to infant – toddler care (49–54). New York: Teachers College Press.
  • Temmerman, N. (2000). An investigation of the music activity preferences of pre-school children. British Journal of Music Education, 17, 51–60.
  • Tomlinson, M. M. (2013). Literacy and music in early childhood: Multimodal learning and design. SAGE Open, 3(3), 1–10.
  • Falter, H. E. (2018). An Examination of Elementary General Music Teaching Practices for Congruence with the Reggio Emilia Approach. Music Graduate Theses & Dissertations. Retrieved May 12, 2019 from the World Wide Web https://scholar.colorado.edu/musi_gradetds/7.
  • Hanna, W. (2014). A Reggio-Inspired Music Atelier: Opening the Door Between Visual Arts and Music. Early Childhood Education Journal, 42(4), 287–294.
  • Yanko, M. (2019). Learners’ Identity Through Soundscape Composition: Extending the Pedagogies of Loris Malaguzzi With Music Pedagogy. LEARNing Landscapes, Spring 2019, Vol. 12, 271–284.