DOMAĆI RAD UČENIKA U VASPITNO-OBRAZOVNOM KONTEKSTU SAVREMENE NASTAVE

Nauka i nastava u vaspitno-obrazovnom kontekstu (2020), (str. 165-180)

AUTOR(I): SLAVIŠA V. JENJIĆ , TATJANA V. MIHAJLOVIĆ

E-ADRESA: slavisa.jenjic@ff.unibl.org

Download Full Pdf 

DOI:10.46793/STEC20.165J

SAŽETAK:

U evropskom školstvu uz smanjenje obima gradiva uče- nici se relaksiraju i od domaćeg rada. Kod nas se uglavnom smatra da ima prostora za promene u obimu materije, ali da neka vrsta „kopče” sa izuče- nim nastavnim temama mora postojati i van učionice, kako bi se ono što je realizovano u nastavi, efikasno usvojilo. Savremena teorijska saznanja ukazuju na obrazovnu funkciju domaćeg rada, jer uvodi učenika u samo- stalno sticanje i učvršćivanje znanja, osposobljava za samostalni rad, za samoobrazovanje. U središtu ovog teorijskog istraživanja je domaći rad učenika u vaspitno-obrazovnom kontekstu savremene nastave. U kontekstu ovog razmatranja polazi se od hipoteze da domaći rad omogućuje proširenje nastavnog procesa za vreme daljeg napredovanja u učenju, vežbanju, pona- vljanju, da svako dete ima priliku odrediti vlastiti tempo i način rada, da domaći rad motiviše učenike za samostalan i odgovoran odnos prema radu i obavezama.

Osnovni rezultat ovog teorijskog istraživanja ukazuje da je neop- hodno razmotriti aspekte koncipiranja i načina zadavanja domaćeg rada učenika; da domaći rad mora biti relevantan, stimulativan i pristupačan, kako bi motivisao učenike za uspešno rešavanje; da pomaže promociji pravilnih metoda učenja i autonomnih sposobnosti; da polivalentna pri- mena domaćih zadataka može dovesti do razvoja kognitivnih sposobnosti. Osim toga, sigurno je da domaći rad nema svoj vaspitno-obrazovni efekat ukoliko se zadaje samo zbog toga, jer se mora zadati. Domaći rad mora da ispuni svoj cilj i doprinese što boljem obrazovnom uspehu svakog učenika.

KLJUČNE REČI:

domaći rad, učenici, savremena nastava, vaspitno- obrazovni kontekst.

LITERATURA:

  • Araújo, M. (2006). Crianças sentadas! Os trabalhos de casa no ATL. Porto: Livpsic.
  • Bloom, B. (1982). All our children learning: A primer for parents, teachers and other educators. N.Y.: McGraw-Hill.
  • Branković, D. i Mandić, D. (2003). Metodika informatičkog obrazovanja. Banja Luka: Filozofski fakultet.
  • Burgić, Dţ., Bikić, N. i Bogilović, A. (2018). Mišljenja roditelja o ulozi i značaju domaće zadaće u niţim razredima razredne nastave. U A. Arnaut (ur.), Obrazovanje, jezik, kultura: tendencije i izazovi, rad štampan u celini, 15.  decembar 2017, Zenica (387–405). Zenica: Filozofski fakultet.
  • Vasilijević, D. i Bojović, Ž. (2018). Internet tehnologija u funkciji neformalnog usavršavanja nastavnika. U B. Mikanović (ur.), Banjalučki novembarski susreti, rad štampan u celini, 16. novembar 2018, Banja Luka (379–401). Banja Luka: Filozofski fakultet.
  • Villas-Boas, M. (2000a). A parceria entre a escola, a família e a comunidade: Trabalho de casa para o desenvolvimento da literacia. Lisboa: Ministério da Educação, Departamento da Avaliação Prospectiva e Planeamento, PRODEP 2000.
  • Villas-Boas, M. (2000b). A parceria entre a escola, a família e a comunidade: Reunião de pais. Lisboa: Ministério da Educação, Departamento da Avaliação Prospectiva e Planeamento, PRODEP 2000.
  • Vlahović, B. (2001). Putevi inovacija u obrazovanju. Beograd: Eduka. Glasser, W. (1994). Kvalitetna škola. Zagreb: Educa.
  • Grdinić, B. i Branković, N. (2005). Metodika poznavanja prirode i sveta oko nas u nastavnoj praksi. Bački Petrovac: Kultura.
  • Di Pietro, P. (2009). Kako preţivjeti djetetovu školu: poticaji za uspješno bavljenje domaćim zadacima, odnosima s učiteljicom, razrednim okupljanjima i izletima. Rijeka: Izdavački centar Rijeka.
  • Đorđević, J. i Potkonjak, N. (1988). Pedagogija. Beograd: Naučna knjiga.
  • Epstein, J. L. (2001). School, family, and community partnerships: Preparing educators and improving schools. Boulder, CO: Westview Press.
  • Epstein, J. L. & Van Voorhis, F. L. (2001). More than minutes: Teachers’ roles in designing homework. Educational Psychologist, 36(3), 181–193. DOI: 10.1207/S15326985EP3603.
  • Žderić, M., Cekuš, G., Malešević, J. i Grdinić, B. (1996). Metodika nastave prirode i društva. Novi Sad: Todor.
  • Ţivanović, S. (2008). Primjena diferenciranih zadataka u nastavi biologije. Metodički ogledi, 15(1), 83–97.
  • Jensen, E. (2003). Super-nastava: nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje. Zagreb: Educa.
  • Jenjić, S. i Dragić, Ž. (2017). Prilozi metodici nastave prirode i društva. Banja Luka: Filozofski fakultet.
  • Jurčić, M. i Klasnić, I. (2014). Domaća zadaća – dopuna školskom učenju i odgojnosti učenika. U M. Ore (ur.), Sodobni pristopi poučevanja prihajajočih generacij, rad štampan u celini, 27–28. novembar 2014, Ljubljana (231–247). Ljubljana: EDUvision.
  • Kovačević, Z. (2013). Osposobljavanje za samostalno učenje. Beograd: Univerzitet u Beogradu, Učiteljski fakultet.
  • Kyriacou, C. (2001). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa.
  • Lopes, J. & Silva, H. (2009). A aprendizagem cooperativa na sala de aula: Um guia prático para o professor. Lisboa: Lidel.
  • Matijević, M. i Radovanović, D. (2011). Nastava usmjerena na učenika. Zagreb:  Školske novine.
  • Mattes, W. (2007). Rutinski planirati-učinkovito poučavati. Zagreb: Naklada Ljevak.
  • Marzano, J. R., Pickering, J. D. i Pollack, E. J. (2006). Nastavne strategije: kako primijeniti devet najuspješnijih nastavnih strategija. Zagreb: Educa.
  • Marujo, H., Neto, L. & Perloiro, M. (2002). A família e o sucesso escolar. Lisboa: Editorial Presença.
  • Marques, R. (2001). Educar com os pais. Lisboa: Editorial Presença. Meirieu, P. (1998). Os trabalhos de casa. Lisboa: Editorial Presença.
  • Mihajlović, T. (2013). Samostalno učenje i obrazovno-vaspitna postignuća. Banja Luka: Grafid.
  • Obrnuta učionica i Google disk. https://www.carnet.hr/wp-content/uploads/2019/09/Google_Drive_Prirucnik.pdf.
  • Pedagoška enciklopedija 1 (1989). Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna sredstva. Zagreb: Školska knjiga.
  • Pedagoška enciklopedija 2 (1989). Beograd: Zavod za udţbenike i nastavna sredstva. Zagreb: Školska knjiga.
  • Peko, A., Dubovicki, S. i Munjiza, E. (2014). Does homework as a learning strategy stimulate additional student overload?. Didactica Slovenica – pedagoška obzorja: znanstvena revija za didaktiko, 29, 49–65.
  • Poljak, V. (1970). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.
  • Rosário, P., Mourão, R., Soares, S., Chaleta, E., Grácio, L., Simões, F., Núñez, J. C., Gonzalez-Pienda, J. A. (2005). Trabalho de casa, tarefas escolares, auto-regulação  e envolvimento parental. Psicologia em Estudo, 10(3), 343–351. DOI: 10.1590/S1413-73722005000300002.
  • Sahlberg, P. (2012). Lekcije iz Finske. Zagreb: Školska knjiga.
  • Sokol, S. (2005). Svrha domaćih zadaća u osnovnoj školi. Ţivot i škola, LI(13), 106– 117.
  • Sokol, S. i Vrbošić, V. (2013). Homework – the exception and not the rule. Ţivot i škola, LIX(29), 79–93.
  • Sokol, S. i Vrbošić, V. (2017). Domaća zadaća između teorije i prakse. Ţivot i škola, LXIII(2), 97–112.
  • Sprinthall, N. & Sprinthall, R. (1993). Psicologia Educacional: Uma abordagem desenvolvimentista. Lisboa: McGraw Hill.
  • Schumm,  J.  S.  (2005).  Škola  bez  muke   –   strategije   i   vještine   učenja   za   uspjeh u školi. Lekenik: Ostvarenje.
  • Schumow, L., Schmidt, J. A. & Kackar, H. (2008). Adolescentsʼ experience doing homework: Associations amonh context, quality of experience, and outcomes. The community Journal, 18(2), 9–28.
  • Trautwein, U. & Köller, O. (2003). The relationship between homework andachievement – Still much of a mystery. Educational Psychology Review, 15(2), 115–145.
  • Howe, M. J. A. (2002). Psihologija učenja: priručnik za nastavnike. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  • Hrnjica, S. (2005). Opošta psihologija sa psihologijom ličnosti. Beograd: Naučna knjiga nova.
  • Canter, L. i Hausner, L. (2002). Domaća zadaća bez suza – priručnik za roditelje: kako motivirati dijete da napiše domaću zadaću i postigne uspjehu školi. Zagreb: Naklada Kosinj.
  • Cooper, H. (1989a). Homework. While Plains, N.Y. Longman.
  • Cooper, H. (1989b). Synthesis of research on homework. Educational Leadership, 47(3), 85–91.
  • Cooper, H. (2001). The battle over homework: Common Ground for Administrators, Teachers, and Parents. California: Corwin Press.
  • Cooper, H., Robinson, J. C. & Patall, E. A. (2006). Does homework improve academic achievement? A synthesis of research, 1987–2003. Review of Educational Research, 76(1), 1–62. DOI: 10.3102/00346543076001001.
  • Corno, L. & Xu, J. (2004). Homework as the job of childhood. Theory into Practice, 43, 227–233.
  • Costa, M., Cardoso, A. P., Lacerda, C., Lopes, A. & Gome, C. (2016). Homework in primary education from the perspective of teachers and pupils. Procedia – Social and Behavioral Sciences, 217, 139–148. DOI: 10.1016/j.sbspro.2016.02.047.
  • Ćurčić, M. i Žderić, M. (2000). Metodika nastave prirode i društva.
  • Bijeljina: Učiteljski fakultet u Bijeljini.