XXI vek – Usluge i prava korisnika (2019) str. 231-244
AUTOR(I): Zoran Jovanović
DOI: 10.46793/XXIv-10.231J
SAŽETAK:
Uvođenje ekonomskih menadžerskih principa početkom osamdesetih godina prošlog veka u sistem javne uprave ne samo da menja organizacije javne uprave, već i prirodu države kao celine. Primena koncepta novog javnog menadžmenta omogućava organizacijama u javnoj upravi da bolje organizuju poslovanje, racionalnije posluju, poboljšaju kvalitet izvršenja usluga građanima i nastave sprovođenje određenih strukturnih reformi. Nova „država ugovora i agencija“ izazvala je razne nedoumice tokom reformi u odnosima unutar države, ali u odnosima države, tržišta i društva. Često nije postojala dovoljna svest da različiti nivoi procesa reforme zahtevaju različita rešenja, a mnoge od dugoročnih implikacija organizacionih i menadžerski reformi tek kasnije su postale vidljive. Ipak, svim državama koje su usvojile odabrane elemente novog javnog menadžmenta, potpuno je jasno da nema povratka na stare oblike državne i javne administracije.
Najšire posmatrano, nakon sprovođenja reformi zajednički problem novog javnog menadžmenta je očigledno odnos odgovornosti između javnih menadžera i zaposlenih, ministarstva i autonomnih tela ili agencija, javne administracije i građana, zakonodavstva i izvršne vlasti i javnog i privatnog sektora. Odgovornost se blisko povezuje sa novim javnim menadžmentom zbog činjenice da je naglašena odgovornost bila jedan od glavnih ciljeva svih reformi ka novom javnom menadžmentu.
KLJUČNE REČI:
novi javni menadžment, javni sektor, reforma javne uprave, privatizacija javnih usluga, javni menadžeri, odgovornost.