Sloboda pružanja usluga i pravna sigurnost (2019)  str. 103-112

AUTOR(I): Emilija Stanković

Download FullPdf 

DOI: 10.46793/XVMajsko.103S

SAŽETAK:

U vreme osnivanja Rim je bio grad država sa malim brojem stanovnika i skromnom teritorijom. Zahvaljujući trenutku, veštini, pragmatičnosti i činjenici da su Rimljani brzo učili, oni stvaraju veliku i moćnu imperiju. Već u vreme Avgusta Rim postaje milionski grad, koji ima stotinu javnih kupatila, Koloseum koji može da primi 55 000 gledalaca, spomenicima, javnim građevinama, parkovima i sl. Sve ovo privlačilo je veliki broj posetilaca koji su dolazili u Rim da vide, ostanu u njemu, pronađu posao, nauče što šta i vrate se u svoju zemlju. Kako god da bi se došlo i otišlo iz Rima bilo je potrebno organizovati prevoz, za šta je bilo potrebno izgraditi puteve ili odrediti morske maršute. Uz to, za tako veliki broj stanovnika bilo je neophodno organizovati snabdevanje osnovnim životnim namirnicama, kao i drugim proizvodima neophodnim za život. Kako su pojedine provincije bile specijalizovane za proizvodnju pojedinih vrsta proizvoda to je bilo neophodno obezbediti razmenu proizvedenih proizvoda. Sve u svemu, zanati i trgovina su bili na zavidnom nivou a to je dalje rezultiralo vrlo živim saobraćajem koji je obezbeđivao razmenu proizvoda. Rečju, usluge transporta bile su neophodne, a njihova uloga u razvoju rimske države nemerljiva. Svakako da Rim ne bi mogao da dosegne taj nivo razvoja bez razvijenog kako suvozemnog, tako i pomorskog saobraćaja.

KLJUČNE REČI: 

Rim, snabdevanje, suvozemni saobraćaj, pomorski saobraćaj.

LITERATURA:

  • Berger, A., Encyclopedic Dictionary of Roman Law, The American Philosophical Society Independence Square, Philadelphia, 1953, Reprinted 1980, 1991.
  • Sirks, B., Food for Rome, J. C. Gieben, 1991.
  • Carcopino, J., Rim u razdobqu najvišeg uspona carstva, prevod Ana Buljan i Tugomir Lukšić, Zagreb, 1981.
  • Duncan Jones, R., The Economy of the Roman Empire. Quantitative studies, Cambridge, 1977.
  • Djurant, V., Istorija civilizacije, prevod Ljubomir Veličkov, Narodna knjiga, ALFA, 1996.
  • Gordon C., What happened in history, London, 1982.
  • Forbes, R. J., Studies in Ancient Tehnology, vol. II, Leiden, 1965.
  • Karajović, E., Dioklecijanov Edikt o cenama, Kragujevac, 1997.
  • Marzocco, B., Tuto su Romaantica, panorama di una civilit,Firenze, 1967, u prevodu Antički Rim, panorama jedne civilizacije, Beograd, Ljubljana.
  • Meigs, R., Roman Ostia, Oxford, 1973. Mommsen, T., History of Rome, London, 1901.
  • Mommsen, T., The Provinces of the Roman Empire, New York, 1887.
  • Romac, A., Rječnik Rimskog prava, Zagreb, 1975.
  • Robinson, O. F., Ancient Rome City Planning and Administration, Routledg, London, 1994.
  • Rostovcev, M., Istorija starog sveta, Grčka*Rim, Matica srpska, prevod Milica Mihajlović, Nada Ćurčija-Prodanović, 1960, 1963.
  • Stanojević, O., Rimsko pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, Centar za publikacije Dosije, Beograd, 2000
  • Vladetić, S., UlogaAgripeu vodosnabdevanju starog Rima, Zbornik: Uslužni poslovi, Kragujevac, 2014.
  • Vladetić, S., Vodovod i kanalizacija u starom Rimu, Zbornik: Pravo i usluge, Kragujevac, 2012.
  • Vilems, P., Rimsko javno pravo, prevod Milosavljević, Ž.M., Beograd, 1898.
Izvori
  • Cicero, Letters Dio Cassius
  • Juvenal, Persius, Sulpicia, Lucilius, Satires, London, 1852 Pliny, Natural History
  • Pliny Junior, Epist.
  • Plutarch, Moralia, Loeb. Library
  • Seneca, Ad Helviam, Quaestiones naturales, physical Science in the Time of Nero, London, 1910
  • Stanković, E., Izvori Rimskog prava, Kragujevac, 2009 Strabo, Geography, Leob. Library