NOVI NAČIN UPOTREBE OKSALNE KISELINE ZA SUZBIJANJE VAROE U CRNOJ GORI

Savetovanje o biotehnologiji sa međunarodnim učešćem (Čačak: 26 ; 2021) (str. 275-280) 
 

АУТОР(И): Vučeta Jaćimović, Mirjana Bojanić – Rašović, Veljko Đurović, Lazar Tomović

Е-АДРЕСА:

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/SBT26.275J

САЖЕТАК:

U Crnoj Gori Varoa (Varoa destructor) nanosi dosta štete pčelinjim društvima. Pčelari se odlučuju za razne načine suzbijanja varoe i to je uglavnom korišćenje mravlje kiseline (avgust – septembar) i oksalne kiseline (oktobar – novembar), zatim sredstava na bazi timola – Apiguard i Api Life Var. U praksi dosta pčelara poslije skidanja polunastavaka ili nastavaka vrše tretiranje zadimljavanjem, na bazi amitraza. U ovom radu biće prikazani pionirski koraci u korišćenju sredstva na bazi oksalne kiseline i eteričnih ulja i to vrlo rano tretiranje, od 01. avgusta. Preparat je držan 42 dana u pčelinjim društvima i postignut je značajan rezultat u uništavanju varoe.

КЉУЧНЕ РЕЧИ:

varoa, zaštita pčelinjih društava, Crna Gora

ЛИТЕРАТУРА:

Adjalane N., Haddad N. (2017): Evaluation of the resistance of the mite Varroa destructor to the amitraz in colonies of honey bees (Apis mellifera) in Algeria, Uludag Bee Journal, 17: 1-6.

Anon (1986): Pravilnik o mjerama za suzbijanje I iskorjenjivanje zaraznih bolesti pčela, Sl.list SFRJ broj 6/86.

Anon (2018a): Program obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja u 2018. Godini, Sl. List Crne Gore, broj 9/2018.

Anon (2018b): Veterinarski ljekovi za koje je izdata dozvola za uvoz za period od 01.01.2017 do 31.12.2017, Agencija za lijekove Crne Gore: 1-91

Bojanić Rašović M., Davidović V, Joksimović Todorović M. (2018): Measures to protect bee health against varroosis in Montenegro. Acta Horticulture Serbica, vol.XXIII; 177-185.

Johnson R.M., Marion D.E., Mullin C.A., Frazier M. (2010): Pesticides and honey bee toxicity – USA. Apidologie, 41: 312–331.

Jovanović N. (2015): Antimikrobna i antioksidativna aktivnost različitih uzoraka meda iz okoline Niša. Master rad, Univerzitet u Nišu, Prirodno – matematički fakultet Niš, Deparman za biologiju i ekologiju.

Kulinčević J. (2006): Pčelarstvo. Partenon, Beograd: 253-269.

Lodesani M., Costa M. (2005): Limits of chemotherapy in beekeeping: Development of resistance and the problem of residues. Bee World, 86: 102–109.

Lolin M. (1991): Bolesti pčela, Naučna knjiga, Beograd.

Mar Leza M., LladÓ G.., Miranda-Chueca M. (2015): Short communication. Comparison of the efficacy of Apiguard (thymol) and Apivar (amitraz) in the control of Varroa destructor (Acari: Varroidae). Spanish Journal of Agricultural Research 13 (3), e05SC01, 5 pages.

Muža M., Kekez D., Dražić M., Bubalo D., Kezić N. (2001): Djelotvornost razrijeđene mravlje kisjeline na varoozu u pčelinjim zajednicama pri različitim oblicima primjene, Journal of Central European Agriculture, 2, (3-4): 293-301.

Plavša N., Pavlović I. (2017): Bolesti pčela, Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet: 1-134.

Schneider, S., Eisenhardt, D. Rademacher, E. (2012): Sublethal effects of oxalic acid on Apis mellifera (Hymenoptera: Apidae): changes in  ehavior and longevity. Apidologie, 43 (2): 218–225.

Stanimirović Z., Ćirković D., Pejin I., Pejović D. (2007): Strategija ekološke kontrole u borbi protiv Varroa destructor. Veterinarski Glasnik, 61 (1-2): 11-35.