KARAKTERIZACIJA STARIH RATARSKIH SORTI TREBINJSKOG KRAJA

Savetovanje o biotehnologiji sa međunarodnim učešćem (Čačak: 27; 2022) (str. 51-57)

AUTOR(I): Vesna Milić, Igor Đurđić, Branka  Govedarica, Tatjana  Krajišnik, Slavica  Samardžić, Gordana Radovanović

E-ADRESA: vesna.milic@pof.ues.rs.ba

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/SBT27.051M

SAŽETAK:

U ruralnim područjima trebinjskog kraja individualni poljoprivredni proizvođači su uspjeli da sačuvaju stare sorte grahorica i žita koje se proizvode na ekstenzivan način i u poređenju sa intenzivnim sortama i hibridima daju znatno niže prinose ali su po svom kvalitetu bolje i sve traženiji proizvodi na trebinjskoj pijaci. Tradicionalan način proizvodnje od davnina, specifičan ukus hrane pripremljene od ovih sorti, ljekovite osobine, sve veća potražnja i znatno veće cijene u poređenju sa novim sortama uticali su na povećanje površina na kojim se gaje. Organizacija „Slow Food Convivium“ iz Trebinja u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom iz Istočnog Sarajeva je uradila hemijske analize i karakterizaciju starih sorti sa područja Popovog i Petrovog polja a cilj je da se ukaže na značaj očuvanja ovih sorti i da se uradi njihova popularizacija kako kod stanovnika Trebinja, tako i turista koji u velikom broju dolaze u najjužniji grad Republike Srpske.

KLJUČNE REČI:

stare sorte, ekstenzivna proizvodnja, Petrovo polje, Popovo polje, grah poljak, sirak, kukuruz, leća, slanić

LITERATURA:

  • Bajramović S.S., Ramić N.A., Drkenda P.Š., Radovanović G.D. (2012). Tpical agricultural products as a way of diversification of rural economy in Bosnia and Herzegovina case study of grag poljak. 6th Central European Congress on Food, CEFood 2012, 1420-1425.
  • Bajramović S., Samardţić, S. (2011). Research on Marketing of the Cheese in a Sack. Project Protection and valorization of valuable traditional Herzegovinian agricultural products, OXFAM Italia. Sarajevo, 50-60.
  • Brunori, G., Pacciani, A. (2006). Introduction to valorization of typical products in Guide to valorization of typical agri-food products, Manual, ARSIA (Regional Agency for Rural Development and Inovations in the Agro-Forestry Sector), Florence.
  • Clayton G., Campbell, (1997). Grass pea (Lathyrus sativus L.) – IPGRI.
  • Filipović M., Mićević Lj. (1959). Popovo u Hercegovini. Antropogeografski prikaz.
  • Gatarić Đ., RadićV., ĐurićB., Kovačević Z., Lakić Ž. (2009). Morfološko–biološke osobine sjemena eko-tipa graha poljaka (Lathirus sativus L.) iz Petrovog polja. Agroznanje, vol. 10., br.2., 31-38.
  • Milczak M., Pedzinski M., Mnichowska H., Szwedurbas K., Rybinski W. (2001). Creative breeding of grasspea (Lathyrus sativus L.) in Poland. Lathyrus Lathyrism Newsletter, 2: 85-88.
  • Miyan M.S., Bellotti W.D., Carpenter P.D. (1997). Agronomy of Lathyrus species in South Australia. XVIII. International Grassland Congress, Canada, 19(2): 45-46.