MEDICINSKE USLUGE POLNOG PRILAGOĐAVANJA KAO USLOV ZA PRAVNU PROMENU POLA U SVETLU PRAKSE EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA

XXI vek – vek usluga i uslužnog prava (2021), str. 199-209

AUTOR(I): Veljko Vlašković

Download Full Pdf 

DOI: 10.46793/XXIv-12.199V

SAŽETAK:

Odlukom u slučaju Goodwin v. United Kingdom (2002), Evropski sud za ljudska prava prepoznao je pozitivnu obavezu država da u kontekstu prava na poštovanje privatnog života predvide uslove za pravnu promenu pola transseksualnih osoba. U tom smislu, Sud je posebno izdvojio rodni identitet kao važan element ličnog identiteta i sastavni deo prava na privatni život transseksualne osobe. Sa druge strane, države su zadržale polje slobodne procene u pogledu propisivanja uslova za izmenu podataka o polu u matičnim knjigama, odnosno pravnog priznavanja željenog pola.

Nakon odluke u slučaju Gudvin, kojom su postavljeni temelji prava transrodnih osoba na rodni identitet, dalju etapu u razvoju navedenog prava označila je odluka Evropskog suda za ljudska prava u slučaju A.P., Garçon and Nicot v. France (2017). Ovom odlukom, Sud je dodatno suzio polje slobodne procene država, isključujući nametanje sterilizacije kao uslova pravne promene pola.

Konačno, u nedavnoj presudi u slučaju X and Y. v. Romania (2021), Evropski sud za ljudska prava zauzeo je stav da uslovljavanje pravne promene pola hirurškim intervencijama polnog prilagođavanja predstavlja kršenje prava na privatni život transrodnih osoba. Na taj način, Sud se dodatno približio Rezoluciji 1728 (2010) Saveta Evrope prema kojoj se državama sugeriše da iz uslova za pravnu promenu pola uklone podvrgavanje bilo kojoj medicinskoj usluzi polnog prilagođavanja, uključujući i hormonsku terapiju.

Domaće zakonodavstvo je od svih medicinskih usluga polnog prilagođavanja, zadržalo jedino hormonsku terapiju kao nužan uslov pravne promene pola. Premda je ovakvo rešenje saglasno i najnovijoj praksi Evropskog suda za ljudska prava, potreban je još jedan iskorak kako bi se ostvarivanje prava na rodni identitet upodobilo i „mekom pravu“ Saveta Evrope i organa pod okriljem Ujedinjenih nacija.

KLJUČNE REČI: 

transseksualna osoba, rodni identitet, hormonska terapija, hirurška intervencija, sterilizacija, pravo na privatni život.

LITERATURA: