Зборник радова „Устав СФРЈ из 1974. године – 50 година касније“, 2025 (стр. 15-38)
AUTHOR(S) / АУТОР(И): Mato Arlović 
DOI: 10.46793/Ustav74.015A
ABSTRACT / САЖЕТАК:
Ustavno-pravna autonomija ustavno-pravnog poretka kao specifični pravni dualizam izražen u međuodnosu između socijalističkih republika i federacije utvrđen njezinim Ustavom iz 1963. godine, Ustavom iz 1974. godine dodatno je proširen i po kvantitetu svog obuhvata i po sadržaju predmeta ustavno-pravnog uređivanja.
Nakon donošenja Amandmana XVIII na Ustav SFRJ iz 1963. godine, Ustav SFRJ je otvorio pravni prostor, a Ustav SR Srbije ga je uredio i kao ustavno-pravnu autonomiju socijalističkih autonomnih pokrajina unutar nje.
Ustavno-pravna autonomija po Ustavu SFRJ iz 1974. godine bila je, s jedne strane, izraz ustavno-pravne decentralizacije i dekoncentracije ustavno-pravnog sustava SFRJ, a s druge strane, kroz vraćanje i širenje ustavno-pravne autonomije socijalističkim republikama i socijalističkim autonomnim pokrajinama proširivanje po opsegu i sadržaju njihovog suvereniteta u tom području, čime je dodatno jačana njihova državnost u sklopu zajedničke federalne države.
U radu ću kroz prethodno dogovaranje članica federacije, zatim zakonodavnu nadležnost i djelatnost članica (konkretno Hrvatske) federacije i same federacije, te temeljem prihvaćenog načela ustavnosti i zakonitosti obraditi prisutni dualizam unutar ustavno-pravnog sustava SFRJ, s jedne strane, a s druge strane, međuodnose između ustavnih i zakonskih akata socijalističkih republika i takvih akata SFRJ. Ta pitanja ću obraditi s ustavnopravnog aspekta i za SR Srbiju, polazeći od odredaba njezinog Ustava, te odnos između SR Srbije i njezinih socijalističkih autonomnih pokrajina.
Na kraju rada ću na primjeru hrvatskog ustavnog uređenja pokazati zašto je ona prihvatila monistički koncept nakon svojeg državnog osamostaljenja. U mjeri u kojoj je to zbog opsega ovog rada, primjereno namjeri ove konferencije, kroz obradu teme nastojat ću ukazati barem na neke (po vlastitom odabiru) implikacije koje je ovakvo uređenje ustavno-pravne autonomije na načelu dualizma, a koje je bilo sadržano u Ustavu SFRJ iz 1974. godine, imalo na konzistentnost i koherentnost ustavno- pravnog poretka SFRJ te vladavinu prava u njoj.
KEYWORDS / КЉУЧНЕ РЕЧИ:
Ustav SFRJ, ustavnost i zakonitost, ustavno-pravna autonomija, pravni dualizam i monizam, vladavina prava, ustavno-pravni sustav
REFERENCES / ЛИТЕРАТУРА
- Arlović, M., Ocjena ustavnosti i zakonitosti drugih propisa, Pravni vjesnik Pravnog fakulteta u Osijeku, br. 3-4/2014.
- Arlović, M., Ustav i Ustavni sud Republike Hrvatske u konstitucionalizaciji Hrvatske kao moderne, demokratske ustavne države, ur. Đorđević M., Zbornik radova s beogradskog ustavnopravnog foruma 2021, Institut za uporedno pravo, Beograd, 2021.
- Arlović, M., Načelo ustavnosti i zakonitosti i međusobni odnos republičkog i saveznog ustavnopravnog sustava po Ustavu SFRJ iz 1963. godine, referat s Regionalne konferencije „60 godina Ustava iz 1963.“ održane 21. travnja 2023. u organizaciji Pravnog fakulteta Univerziteta Union u Beogradu, rad predan organizatoru na objavu .
- Bačić, A., Hrvatski izazovi konstitucionalizma, Split, 2001. Bačić, A., Bačić P., Ustavna demokracija i sudovi, Split, 2009.
- Geršković, L, Suvremeni ustavni problemi, Beograd, 1981. Häberle, P., Ustavna država, Zagreb, 2002.
- Horvat, V., Nomotehnika, skripta, Pravni fakultet Osijek, 1980. Isensse, J., Država Ustav Demokracija, Zagreb, 2004.
- Ivančević, V., Institucije upravnog prava, Knjiga I., Osnovna pitanja – izvori – pravni akti uprave, Zagreb, 1983.
- McCormick, N., Institucije prava, Zagreb, 2014. Perić, P., Struktura prava, Zagreb, 1974.
- Pravna enciklopedija, Savremena administracija, Beograd, 1979. Smerdel, B., Sokol, S., Ustavno pravo, Zagreb, 2006.
- Vrban D., Država i pravo, Zagreb, 2003.