Povezivanje životnog okruženja dece i njihovog uključivanja u horove

Nauka, nastava, učenje u izmenjenom društvenom kontekstu (2021) (str. 577-592)

AUTOR(I): Matija Jenko, Barbara Kopačin

E-ADRESA: matija.jenko@pef.upr.si, barbara.kopacin@pef.upr.si

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/NNU21.577J

SAŽETAK:

Na polju istraživanja podsticajnog domaćeg muzičkog okruženja sprovedeno je podosta studija, koje pokazuju, da na odluku o bavljenju dece muzikom, pored unutrašnjih faktora u porodici (na primer, motivacija roditelja, aktivnosti koje roditelji rade sa decom…), mogu uticati i spoljni faktori, poput okruženja u kojem žive porodice.

Aktivno uključivanje Slovenaca u horove jedna je od najrasprostranjenijih slobodnih aktivnosti u Republici Sloveniji, jer prema Javnom fondu Republike Slovenije za kulturu u horovima peva više od 64.000 ljudi. Međutim, s obzirom da je Slovenija veoma raznolika zemlja, posebno na to u geografskom pogledu, mentalitet ljudi u različitim životnim sre- dinama je veoma različit, iako u Sloveniji kreativni ljudi žive i u ruralnim i u urbanim sredinama. Budući da nas u članku zanima, da li je pevačka aktivnost veća u ruralnim nego u urbanim sredinama, definisaćemo šta je uopšte jedno i drugo i koje su karakteristike horova u Slove- niji, a zatim istražiti razlike u odnosu gore navedenih aktivnosti roditelja i dece u obe sredine.

U ovom radu otkrivamo da je u urbanim sredinama više aktivnih pevačkih grupa, u koje smo uključili porodice, gde deca i roditelji pevaju u horu, nego u seoskim sredinama, što pripisujemo „rurbanizaciji”, koja briše granice između ruralnih i urbanih naselja i njihove funkcije, brišu se takođe i tradicionalne aktivnosti i njihove karakteristike u oba okruženja. U radu potvrđujemo i pretpostavku da je podsticajno domaće muzičko okruženje (pevanje kod kuće, posećivanje koncerata sa roditeljima i mišljenje roditelja o tome da podsticajno muzičko okruženje koje nude deci kod kuće, snažno utiče na njihovo učešće u horovima) povezano sa uključivanjem dece u horove.

KLJUČNE REČI:

hor, urbane sredine, seoske sredine, pevačko okruženje.

LITERATURA:

Benedik, T. (2016). Teden ljubiteljske kulture – tretjič. SIGIC Slovenski glasbenoinfor- macijski center. Retrieved May 4, 2021 from the World Wide Web http://www.sigic.si/teden-ljubiteljske-kulture-tretjic.html.

Gobec, R. (1958). Metodika zborovodstva. Ljubljana: Drţavna zaloţba Slovenije.

Habe, K. (2007). Vloga zborovodje pri oblikovanju vrednot. Glasba v šoli in v vrtcu, 12(2), 8–12.

Hargreaves, D. J. (1986). Developmental Psychology and Music Education. Psychology of Music. Sage Journals, 14(2), 83–96.

Kladnik, D. (2008). Geografija. Trţič: Učila International.

Kladnik, D., Lovrenčak, F. i Oroţen Adamič, M. (ur.) (2005). Geografski terminološki slovar. Ljubljana: Geografski inštitut Antona Melika ZRC SAZU.

Klasinc, S. (2005). Definicije in merila za razmejevanje prostora na ruralna/urbana območja. Statistični urad Republike Slovenije. Retrieved April 29, 2021 from the World Wide Web https://www.stat.si/doc/sosvet/Sosvet_18/Sos18_s452-2005.doc.

Kljun, B. (1999). Vpliv petja v otroškem pevskem zboru na razvoj glasbenih sposobnosti in spretnosti [Diplomski rad]. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Pedagoška  fakulteta.

Kneţević, M. (2017). Razvoj glazbenih sposobnosti v kontekstu temeljnih glazbeno- pedagoških koncepta s početka 20. stoljeća [Doktorska disertacija]. Osijek: University of Osijek, The Academy of Arts Osijek, Department of Music.

Kobolt, A. (2011). Razumevanje in odzivanje na čustvene in vedenjske teţave. Socialna pedagogika, 15(2), 153–173.

Kopačin, B. (2011). Povezava med glasbenim učenjem, inteligentnostjo in uspešnostjo pri pouku od četrtega do osmega razreda osnovne šole (Doktorska disertacija). Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Pedagoška fakulteta.

Kopačin, B. (2016). Medsebojna povezanost glasbenih aktivnosti in spodbudnega druţinskega okolja s psihosocialnim razvojem devetošolcev. Glasba v šoli: revija za glasbeni pouk v osnovnih in srednjih šolah, za glasbene šole in zborovodstvo, 19(1/2), 4–12.

Kozina, J. (2016). Življenjsko okolje ustvarjalnih ljudi v Sloveniji. Ljubljana: Geografski inštitut Antona Melika ZRC SAZU.

Macarol, B. (1993). Okoljski pojmi in njihova pravilna raba. Ujma, 7, 275–277.

Michaelidou, A. (2016). 5 ways to create a great musical environment at home. First Tours United Kingdom. Retrieved May 5, 2021 from the World Wide Web https://www.firsttutors.com/uk/music/blog/2016/12/5-ways-to-create-a-great-musical-environment-at-home/.

Rojko, B. (2014). Pevski zbor-stičišče socialnih interakcij. Vpliv petja v zboru na kakovost ţivljenja pevcev. Retrieved May 5, 2021 from the World Wide Web Naši zbori. Spletna revija o zborovski glasbi. https://www.nasizbori.si/pevski-zbor-sticisce-socialnih-interakcij/.

Rojko, B. & Rode, N. (2015). Pomen pevskih zborov za skupnost. Socialno delo, 54(2), 123–134.

Šubic, M. (2017). Barbara Kušar: Tri tisoč slovenskih zborov, ker skupaj zmoremo. Dnevnik. Retrieved April 30, 2021 from the World Wide Web https://www.dnevnik.si/1042781950.

Suzuki music-learning with love (2005). Suzuki Talent Education Association of Australia. Retrieved May 7, 2021 from the World Wide Web http://www.suzukimusic.org.au/suzuki.htm.

Ţvar, D. (2002). Kako naj pojejo otroci. Priročnik za zborovodje. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.

Ţvar, D. (2003). Razširjen program osnovnošolskega izobraževanja. PEVSKI ZBOR. Učni načrt. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo, znanost in šport, Zavod Republike Slovenije za šolstvo.