Empatija, izazovi i mikrobiološka bezbednost hrane u narodnim kuhinjama

IV Međunarodni kongres UZPS Empatija zdravstvenih profesionalaca – put do razumevanja drugih, (str. 123-131)

AUTOR(I) / AUTHOR(S):Slavica STEVANOVIĆ, Aleksandra KOSTIĆ, Katarina STEVANOVIĆ,Marija STEVANOVIĆ, Dušan AVRAMOVIĆ, Vesna SLAPČEVIĆ, Janko PEJOVIĆ 

Download Full Pdf   

DOI: https://doi.org/10.46793/IVUZPS.123S

SAŽETAK / ABSTRACT:

Narodne kuhinje su deo socijalne zaštite i imaju važnu ulogu u prevazilaženju problema siromaštva, gladi i društvene isključenosti. Osnovna funkcija narodnih kuhinja je da omoguće pristup kvalitetnoj i bezbednoj hrani osobama koje zbog različitih socijalnih, ekonomskih ili zdravstvenih razloga nisu u mogućnosti da obezbede redovnu ishranu.

Pored ishrane, narodne kuhinje imaju i društvenu funkciju pružanja podrške i socijalne integracije korisnika. U tom kontekstu, rad u narodnim kuhinjama zahteva visoku stručnost, profesionalnu etiku, kao i empatiju i poseban odnos prema korisnicima.

KLJUČNE REČI / KEYWORDS:

narodna kuhinja, empatija, sanitarno-higijenski uslovi, HACCP, mikrobiološka bezbednost hrane, edukacija

LITERATURA / REFERENCES:

  1. Đorđević, T. (2016). Sanitarni nadzor i kontrole u prehrambenim objektima, Pravo i higijena, vol. 9, br. 2, str. 99-107.
  2. European Food Safety Authority (EFSA). (2019). Scientific Opinion on risk assessment in food safety, EFSA Journal, vol. 17, br. 5, str. e05678.
  3. FAO/WHO. (2003). Codex Alimentarius – General principles of food hygiene. CAC/RCP 1-1969, Rev.4 (2003).
  4. Ilić, M. i Stanković, V. (2018). Priručnik za primenu HACCP sistema u javnim kuhinjama, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad.
  5. Jovanović, D. i Petrović, M. (2018). Primena HACCP sistema u ugostiteljstvu, Bezbednost hrane, vol. 12, br. 3, str. 45-53.
  6. Krstić, B. i Saavić, R. (2019). Obrazovanje i obuka zaposlenih u oblasti bezbednosti hrane, Bezbednosni izazovi, vol. 7, br. 1, str. 58-67.
  7. Marković, S. (2016). Higijena i sanitarni uslovi u prehrambenim objektima, Časopis za higijenu i javno zdravlje, vol. 21, br. 2, str. 77-85.
  8. Ministarstvo zdravlja Republike Srbije. (2017). Nacionalni program bezbednosti hrane, Beograd.
  9. Pavlović, D. (2017). Upravljanje kvalitetom hrane i primena HACCP sistema u ugostiteljstvu, Tehnički fakultet, Beograd.
  10. Petrović, A. i Janković, S. (2017). Analiza primene HACCP sistema u prehrambenoj industriji Srbije, Tehnologija mesa, vol. 58, br. 1, str. 22-30.
  11. Sekulić, D. i Mandarić, M. (2013). Kvalitet usluga kao determinanta satisfakcije potrošača u hotelijerstvu, Marketing, vol. 44, br. 3, str. 231-246.
  12. Službeni glasnik Republike Srbije. (2019). Pravilnik o higijensko-sanitarnoj kontroli hrane, Beograd.
  13. Todorović, N. (2015). Mikrobiološka ispravnost hrane: standardi i metode ispitivanja, Zavod za javno zdravlje, Beograd.
  14. Vuković, M. i Lukić, N. (2019). Upravljanje bezbednošću hrane u narodnim kuhinjama, Sociološki pregled, vol. 53, br. 4, str. 233-247.
  15. (2020). Food safety, https://www.who.int/health-topics/food-safety (pristupljeno 03.07.2025.)