PROSTOR U ROMANU „VLADIMIR IZ ČUDNE PRIČE“ GORDANE TIMOTIJEVIĆ

Detinjstvo 1 (2025)  (str. 33-48)

AUTHOR(S) / AUTOR(I): Mirjana M. STAKIĆ

Download Full Pdf   

DOI: 10.46793/Childhood25.1.033S

ABSTRACT / SAŽETAK:

U radu se ispituje prostor u romanu Vladimir iz čudne priče Gordane Timotijević. Rezultati analize pokazuju da se narativna struktura romana gradi tako što se dupliraju svetovi fikcije, umetanjem priča u priču. Dolazi i do preplitanja priča i prelaženja granica iz jednog prostora fikcije u drugi, i do ukrštanja različitih vremenskih perspektiva i menjanja uloga pripovedača i glavnog junaka, što za ishod ima ukrštanje prostora fikcije. Takođe, priče imaju svoje prostore (prirodni i urbani, gradski i seoski, evropski i nacionalni), i, pored toga, korespondiraju sa kontekstom što upućuje na njihovo sagledavanje u kulturološkom kontekstu i uvodi nove prostore. U zaključcima se ukazuje da igra prostorom i njegova višedimenzionalnost u romanu Gordane Timotijević omogućavaju različite nivoe recepcije i mogu pokrenuti brojna pitanja sa stanovišta njegovog daljeg problematizovanja u procesu tumačenja ovog književnog dela.

KEYWORDS / KLJUČNE REČI:

roman, prostor u književnom delu za decu, fikcija, stvaralački postupak, recepcija

REFERENCES / LITERATURA:

  • Aksentijević, Hristina. Fikcionalni svetovi „Čudnih priča” i njihovi virtuelni aspekti u romanima za decu Gordane Timotijević. Philologia Mediana, 16 (2024): 997–1010.
  • Aleksić, Slađana. Hronotop u teoriji pripovesti i pripovedanja. Zbornik radova Filozofskog fakulteta, XLIX(2) (2019): 43–58.
  • Velš, Volfgang. Naša postmoderna moderna. Sremski Karlovci – Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, 2000.
  • Erić, Milomir. Lavirint vremena – ogled o bergsonizmu. Užice: Pedagoški fakultet u Užicu, 2019.
  • Živković, Dušan. Pojam intertekstualnosti. Nasleđe, 16 (2010): 267–287.
  • Karanović, Mirjana. „Sve je nestvarno dok ne uđe u priču, posle je stvarno” (Metafikcija u književnosti za decu kao ispitivanje granica realnosti). Detinjstvo, XLV, 2 (2019): 16–31.
  • Lazić, Nebojša. Razvoj predstava o prostoru i vremenu u nauci o književnosti. Zbornik radova Filozofskog fakulteta, XLII(2) (2012): 163–183.
  • Marković, Ana. Tehnike i strategije prozne samosvesti u pričama Dejana Aleksića i Vesne Vidojević- Gajović. Violeta Jovanović i Branko Ilić (ur.), Književnost za decu u nauci i nastavi. Pos. izd., knj. 21. Jagodina: Fakultet pedagoških nauka Univerziteta u Kragujevcu, 2018, 285–297.
  • Macura, Sanja. Narativizacija prostora u romanima Anđelka Anušića. Vesna Lopičić i Biljana Mišić Ilić (ur.), Jezik, književnost, prostor. Niš: Filozofski fakultet, 2018, 243–253.
  • Milanković, Milutin. Kroz vasionu i vekove: jedna astronomija za svakoga. Beograd: Izdavačko i prometno A. D. „Jugoistok”, 1944.
  • Opačić, Zorana. Elementi autorske bajke u delima srpskih pisaca 21. veka (M. Zupanc, Bajka iz budžaka, G. Timotijević, Sedmo kraljevstvo i P. Teofilović, Tehno vilajet). Detinjstvo, XXXVI, 4 (2010): 15–23.
  • Otašević, Đorđe. Frazeološki rečnik srpskog jezika. Novi Sad: Prometej, 2012.
  • Ocić, Sanja. Intertekstualnost kao igra popularnog i uzvišenog. Kultura 145 (2015): 144–158.
  • Petković, Novica. Elementi književne semiotike. Beograd: Narodna knjiga, 1995.
  • Pešikan-Ljuštanović, Ljiljana. Kulturna prožimanja kao književna avantura: Vladimir iz čudne priče   sreće braću Grim. Detinjstvo, XXXV, 4 (2009): 50–55.
  • RMS: Rečnik srpskoga jezika, izmenjeno i popravljeno izdanje. Novi Sad: Matica srpska, 2011.
  • Stakić, Mirjana. Metodički pristup umetničkoj pripoveci u nastavi srpskog jezika i književnosti. Leposavić: Učiteljski fakultet, 2015.
  • Stojanović, Buba. Čudesno-realni prostori u bajkama Grozdane Olujić. Vesna Lopičić i Biljana Mišić Ilić (ur.), Jezik, književnost, prostor. Niš: Filozofski fakultet, 2018, 277–287.
  • Ćalović, Batrić. Slavenizmi u poeziji Lukijana Mušickog. Prilozi proučavanju jezika, 44 (2013): 1–26.
  • Aćimović, Mirko. Apsolutni princip teorije relativiteta (Ajnštajn i Njutn). Arhe, časopis za filozofiju, II(4) (2005):      133–150.
  • Bahtin, Mihail. O romanu. Beograd: Nolit, 1989.
  • Bergson, Henri. Ogled o neposrednim činjenicama svesti. Beograd: Mladost, 1978.
  • Damjanov, Sava. Srpska postmoderna proza na kraju XX veka. Polja, XLII(421) (2002): 73–77.
  • Einstein, Albert. Moja teorija. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, 1992.
  • Florenski, Pavel. Prostor i vreme u umetničkim delima. Beograd: Službeni glasnik, 2013.
  • Foucault, Michel. Different Spaces. James D. Faubion (Ed.), Aesthetics, Method, and Epistemology, Vol. 2. New York: The New Press, 1998, 175–185.
  • Hačion, Linda. Poetika postmodernizma: istorija, teorija i fikcija. Novi Sad: Svetovi, 1996.
  • Kaku, Mičio. Hiperprostor. Smederevo: Heliks, 2023.
  • Kant, Immanuel. Kritika čistog uma. Beograd: Kultura, 1970.
  • Kvas, Kornelije. Heterotopija u romanu Stoner Džona Vilijamsa. Vesna Lopičić i Biljana Mišić Ilić (ur.), Jezik, književnost, prostor. Niš: Filozofski fakultet, 2018, 389–398.
  • Lotman, Jurij. Struktura umetničkog teksta. Beograd: Nolit, 1976.
  • Lyotard, Jean-François. Postmoderna protumačena djeci. Zagreb: „August Cesarec”, 1990.
  • Milosavljević, Petar. Teorija beletristike. Niš: Prosveta, 1993.
  • Velek, Rene, Ostin Voren. Teorija književnosti. Beograd: Nolit, 1965.